s
Slamnata gradnja, slama
Način gradnje u kojem se koriste bale slame bilo za nosivu konstrukciju, ili kao ispuna između nezavisih nosivih elemenata. Bale slame imaju visoka izolacijska svojstva, lako su dostupne, općenito su neiskorišteni poljoprivredni proizvod, i spada u obnovljive materijale. Kod nas još nije uvršten među građevinske materijale, u zakonskim rješenjima i pripadajućim tehničkim propisima.
Slivno područje
– površina zemljišta s koje se sve površinsko otjecanje kroz niz potoka, rijeka i eventualno jezera slijeva u određenu točku na nekom vodotoku (obično u jezero ili ušće u drugu rijeku).
Solarna energija
Energija Sunca, nama najbliže zvijezde, iz naše perspektive, neograničeni je i obnovljivi izvor čiste energije. Energija zapravo potiče od nuklearnih reakcija u Sunčevom središtu, gdje temperatura doseže 15 miliona °C, nakon čega se u vidu svjetlosti i topline širi u svemir, te tako i jedan njezin mali, sasvim respektabilni, dio stiže i do Zemlje. Ljudska rasa se Sunčevom energijom koristi oduvijek, tako i mi, danas u svakodnevnom životu, a da toga najčešće nismo ni svjesni (npr. za zagrijavanje prostora, sušenje rublja, ...). Međutim, danas se sunčeva energija koristi na još učinkovitije načine, i pri tome razlikujemo aktivno i pasivno korištenje Sunčeve energije. Aktivna primjena Sunčeve energije podrazumijeva njezinu izravnu pretvorbu u toplinsku, odnosno u električnu energiju. Toplinska energija se dobiva pomoću sunčanih pretvornika (solarnih kolektora), a električna pomoću fotonaponskih pretvornika. Pasivna primjena Sunčeve energije ostvaruje se odgovarajućom izvedbom građevina, pri čemu se posebna pozornost pridaje smještaju u prostoru, izboru građevinskih materijala, organizaciji prostora građevine, ostakljenju pročelja,...
Staklenički plinovi
Staklenički plinovi su plinovi koji uzrokuju efekt staklenika u Zemljinoj atmosferi. Najzastupljeniji i najjači staklenički plin je vodena para koja je, uglavnom, dio prirodnog ciklusa vode, odnosno, nije u značajnoj mjeri posljedica ljudske djelatnosti.
Staklenički plinovi, koji u atmosferu ulaze kao posljedica ljudske djelatnosti (antropogeni staklenički plinovi) su:
- Ugljik-dioksid (CO2)
- Metan (CH4)
- Didušični oksid (N2O)
- Klor-fluor-ugljici (CFC) [poznatiji kao freoni]
- Klor-fluor-ugljikovodici (HCFC)
- Fosfor-fluor-ugljikovodici (PFC)
Zajednička značajka svih stakleničkih plinova je da otežavaju izlazak dugovalnog toplinskog zračenja iz atmosfere planeta Zemlje, pri čemu neki od njih imaju negativan utjecaj na koncentraciju ozona u stratosferi.
U novije vrijeme i znanstveno je potvrđeno da je povišena koncentracija stakleničkih plinova u korelaciji s globalnim zatopljenjem.
Stanište
Stanište je određeni prostor sa svojstvenom kombinacijom fizikalnih i kemijskih čimbenika, na kojem se neka vrsta ili populacija prirodno pojavljuje.
Stopa incidencije
– omjer broja novooboljelih u definiranom vremenskom razdoblju i ukupnog broja stanovništva u vremenu praćenja incidencije (pojavnosti) određene bolesti.
Stratosfera
Sloj zemljine atmosfere odmah iznad troposfere, koja se širi od 10 km do oko 50 km iznad zemlje.
Sumporni dioksid (SO2)
Bezbojni, nadražujući plin, produkt izgaranja ugljena i primarni uzrok kisele kiše.
Šumsko-gospodarska osnova područja
– temeljni je dokument za gospodarenje šumskim resursima. Dokument se izrađuje za razdoblje od 10 godina. Propisuje ekološke uvjete zaštite šuma, količine dopuštene sječe i niz ostalih parametara važnih za održivo gospodarenje šumama.
Supsidijarnost
Shvaćanje da bi se donošenje odluka trebalo događati na razini na kojoj se većina ljudi može izravno uključiti i preuzeti odgovornost.