o
Obnovljivi izvori energije
– izvori energije koji se dobivaju iz prirode te se mogu obnavljati. Danas se sve više koriste radi svoje neškodljivosti prema okolišu, a dijele se na tradicionalne koji podrazumijevaju izvore poput biomase i velikih hidroelektrana i nove koji podrazumijevaju izvore poput energije Sunca, energije vjetra i geotermalne energije.
Održiva energija
Energija proizvedena tako da zadovoljava potrebe budućnosti bez ugrožavanja sposobnosti budućih naraštaja da zadovolji svoje potrebe. Takva energija ima dvije ključne komponente: obnovljivi izvor energije i energetsku efikasnost.
Održivi gradovi
Gradovi koji su poduzeli korake da ostanu zdravi dugoročno, u odnosu na okoliš, društvo i gospodarstvo.
Održivi razvoj, Održivost
Održivi razvoj, odnosno održivost, može se definirati kao gospodarska aktivnost koja zadovoljava potrebe sadašnje generacije, ali bez ugrožavanja sposobnosti budućih naraštaja da zadovolje svoje potrebe. Održivost se temelji na tri komponente: gospodarski rast, društveni napredak i zaštita okoliša.
Održivo gospodarenje
– način gospodarenja u kojem je uravnotežen odnos privrede i ekologije kako bi se prirodno bogatstvo zemlje sačuvalo i za buduće naraštaje.
Opasne tvari
Opasne tvari su kemikalije i druge tvari koje imaju štetne i opasne karakteristike (eng.hazardous pollutant)
Oporaba otpada
– svaki postupak ponovne obrade otpada radi njegova korištenja u materijalne i energetske svrhe.
Otisak ugljika
Otisak ugljika ili karbonski otisak (carbon footprint) je procjena ukupne količine ugljičnog dioksida koji je proizveden za podršku vašeg životnog stila.
U osnovi, to je mjerilo vašeg utjecaja na klimu na temelju mjerenja količine ugljičnog dioksida koji je nastao u proizvodnji predmeta vaše svakodnevne upotrebe.
Vaši ustaljeni obrasci ponašanja, svakodnevne odluke, najčešće bez mnogo promišljanja - odabir načina transporta, prehrambene i potrošačke navike, stvaranje i zbrinjavanje otpada, na poslu i kod kuće - proizvode nove štetne emisije stakleničkih plinova, koji uzrokuju klimatske promjene.
Ako vam se dogođa da otvorite prozor kako biste rashladili stan u kojem je termostat grijanja podešen na 28°C, ili da perete zube i pustite vodu da teče bez potrebe, ostavite li upaljen radio ili TV dok „skoknete" do trgovine i donesete namirnice u besplatnim plastičnim vrećicama; kružite li ulicama centra grada u nedogled u potrazi za parkiralištem, umjesto da se parkirate dalje od centra i pođete pješice ...- povećavate svoj otisak ugljika i dodatno onečišćujete Zemlju.
Otisak ugljika se također može promatrati na široj osnovi kada su objekti promatranja sustavi poput tvrtki, poduzeća, i cijelih zemalja.
Prema nekim podacima prosječan Hrvat proizvodi čak oko 6,6 tona CO2 godišnje, a pojedinačna onečišćenja građana Hrvatske čine u prosjeku oko jednu trećinu ukupnog onečišćenja Hrvatske kao države.
Izračunajte vlastiti ugljični otisak pomoću online kalkulatora na stranici UNDP-a, i započnite razmišljati o načinima na koje možete modificirati svoj stil života i potrošnju energije, kako bi smanjili emisiju CO2 i ostalih stakleničkih plinova, i očuvali stabilnu klima za buduće naraštaje.