Objavi EKO:

Objavi:EKO!

Objavi EKO

na logičnom

mjestu!

Gdje se nalazite: Naslovnica EKOPEDIA

EKOPEDIA

0-9 | a | b | c | č | ć | d | dž | đ | e | f | g | h | i | j | k | l | lj | m | n | nj | o | p | q | r | s | š | t | u | v | w | x | y | z | ž

Aerobna bakterija

Bakterija kojoj je za život potreban kisik.

Agenda 21

Popularni naziv za sporazum čelnika vlada 182 zemlje na UN-ovom sastanku o planeti Zemlji u Rio de Janeiru 1992. godine, koji predstavlja "program za 21. stoljeće", odnosno plan djelovanja na rješavanju problema razvoja i zaštite okoliša.
Njime se predlaže niz međusobno usklađenih akcija koje će razvoj učiniti gospodarski, društveno i ekološki održivim. Agenda 21 predstavlja predložak za djelovanje u 40 različitih područja (zaštita tla, šuma, voda, zraka, održiva poljoprivreda i ruralni razvitak, očuvanje biološke raznolikosti, zbrinjavanje otpada, itd.), te navodi 9 osnovnih društvenih grupa (žene, djeca i mladež, autohtono stanovništvo, nevladine organizacije, lokalne vlasti, radništvo i sindikati, poslovni svijet i industrija, znanstvenici i poljoprivrednici), čije je djelovanje od ključnog značenja za održivi razvitak Zemlje.

Akcident

Nenamjerni, iznenadni i neočekivani događaj koji uzrokuje štetu za ljude, imovinu ili okoliš.

Alternativna goriva

Alternativna su goriva ona koja trebaju biti zamjena za konvencionalna goriva, naftu i ugljen, i zapravo su, ekološki gledano, prijelazno rješenje u potrazi za učinkovitom i obnovljivom energijom.
Obzirom na to da se svjetske zalihe i svjetska proizvodnja, kao i monopol konvencionalnih goriva smanjuje, alternativna goriva postaju ultimativno rješenje.
Kada se govori o njima, uglavnom se misli na pogonsko gorivo za transportna vozila, od osobnih do vozila javnog prijevoza, i uključuju, ali nisu ograničena na, etanol, biodizel i LPG (liqued petroleum gas).
Neka od goriva, poput etanola i biodizela, proizvedena su iz obnovljivih izvora kao što je šećerna trska ili kukuruz, a LPG tekući naftni plin proizvod je procesa destilacije nafte. Često su ova goriva učinkovitija i proizvode manje zagađenja od konvencionalnih goriva.

Međutim, ako razmatramo pitanje proizvodnje alternativnih goriva, treba voditi računa da se mnogo goriva i energije troši na uzgoj i preradu kultura od kojih se gorivo dobiva, što je istodobno izvor zagađenja. Pri tome se upotrebljavaju i umjetna gnojiva, koja potječu iz nafte, koja zagađuju zemlju. No nije sve negativno, jer biljke od kojih se gorivo proizvodi, upijaju ugljični dioksid koji nastaje u motorima tijekom izgaranja.
Od spomenutih goriva, gledano energetski i ekološki najprihvatljivije je rješenje zemni plin.
Taj energent, pretežito sastavljen od metana, dostupan u izobilju (biti će ga i kad nafte nestane) masovno se koristi u industriji i za grijanje stambenih prostora. Korištenje u vozilima je problematičnije, plin se mora stlačiti na više od 200 bara, zbog čega je oprema zahtjevnija i skuplja nego npr. kod LPG-a.
Ipak, i uz proizvodnju plina također možemo povezati gubitke, jer npr. kada bi se iskoristio samo zemni plin koji se na crpilištima nafte spaljuje ili pušta u atmosferu, riješio bi se pogon svih automobila u Europi, čime bi se znatno smanjila potreba za tekućim gorivima. Veliki dio ekoloških problema postao bi prošlost, jer izgaranjem plina nastaje 25 do 50 posto manje zagađenja nego kod benzina ili dizelskih goriva.
Zbog velikih energetskih prednosti i čistog izgaranja zemni plin jedan je od najvažnijih energenata bliske budućnosti.

U automobilskoj industriji uz velike mogućnosti spominje se primjena plina – vodika, odnosno napajanje strujom iz vodikovih gorivih ćelija  (fuell cell). Vodikove ćelije su neka vrsta protočnih baterija u kojima se kemijskom reakcijom vodika i kisika proizvodi struja, a najčešće se koriste najjednostavnije, membranske. Ispuštaju samo vodenu paru, pri praktično potpuno čistom radu, a stupanj energetske iskoristivosti znatno je viši, nego kod klasičnog motora s unutrašnjim izgaranjem.
Vodik kao gorivo ima i mane, proizvodi se iz vode ili prirodnog plina, uz velike utroške energije, a spremnici komprimiranog ili ukapljenog vodika, zauzimaju puno prostora i nisu jeftini.
Unatoč nedostacima ova koncepcija u centru je svih promišljanja budućnosti automobila.

Anaerobna bakterija

Bakterija koja živi u okolišu bez kisika.

Anergija

Anergija je energija koja se ne može transformirati u druge energetske oblike. To je unutrašnja kalorička energija akumulirana u okolici i energija svih sustava koji su u termodinamičkoj (mehaničkoj, toplinskoj, kemijskoj i nuklearnoj) ravnoteži s okolicom.

Antibiotici

Lijekovi koji ubijaju i spriječavaju rast mikroorganizama.

Atmosfera

Plinoviti omotač oko Zemlje, oblikom sličan obliku zemlje s kojom se neprekidno pokreće. U vertikalnom smjeru atmosfera se dijeli na slijedeće slojeve: troposfera (najniži sloj do 11 km), stratosfera (11 do 40 km), mezosfera (40 do 80 km), termosfera (80 do 800 km) i egzosfera (granica joj nije točno određena). Stanjem atmosfere bavi se meteorologija, znanstvena disciplina, čija je svakodnevna briga proučavanje sastava i strukture atmosfere, njezinog fizičkog stanja, postanka, značenja i razvoja fizičkih meteoroloških pojava koje se javljaju u atmosferi i na Zemljinoj površini.
Međutim, zbog pojava ozonskih rupa u atmosferi, atmosfera je u fokusu interesa sve šireg znanstvenog kruga, ali i osviještenih Zemljana.

Baterija

U običajnom smislu, električna baterija, odnosno, uređaj za proizvodnju električne energije neposrednim pretvaranjem kemijske u električnu energiju. U širem smislu pojam obuhvaća također sunčane ili fotoelektrične baterije, termoelektrične baterije i nuklearne baterije, u kojima se proizvodi električna energija neposredno iz svjetlosne energije, toplinske energije, odnosno energije čestica emitiranih iz atomske jezgre.

Biocidi

 - sredstva odnosno pripravci koji sadrže jednu ili više aktivnih tvari čija je namjena uništiti, odvratiti, učiniti bezopasnim, spriječiti djelovanje, odnosno nadzirati bilo koji štetni organizam na kemijski ili biološki način.

Biodizel (Biodiesel)

Za razliku od standardnih motornih goriva koja se dobivaju iz nafte, biodizel je vrsta alternativnog biogoriva dobivenog preradom biljnih ulja i životinjskih masti. Do nedavno biogoriva su smatrana velikom zelenom nadom, pravim odgovorom na probleme klimatskih promjena i ovisnosti o nafti, sa dodatnom prednosti nove zarade za poljoprivrednike.

Novije informacije o neželjenim posljedicama korištenja nekih biogoriva zbog emisije CO2 ili uzgoja sve više usjeva za goriva umjesto za hranu, doveli su biogoriva pod sumnju.
Na tragu tih nedostataka, nade se polažu u drugu generaciju biogoriva, koja se rade od trave ili drugih izvora poput ulja jatrope, životinjskih masnoća i etanola, također i od uzgojenih algi.
Na razini tehničkih svojstava, u odnosu na standardna dizelska goriva, biodizel osigurava bolju iskoristivost. U usporedbi s benzinskim gorivom, upotreba biodizela obećava smanjenu emisiju ugljičnog dioksida.
Biodizel se obično miješa sa standardnim dizel gorivom u mješavine poput B5 (do 5% biodizela) i B20 (do 20% biodizela). Navedenim mješavinama standardnog i hibridnog biljnog dizela osigurava se nesmetan i pravilan rad većine standardnih dizelskih vozila bez potrebe za tehničkim preradama postojećih motora. Biodizel time otkriva svoj značajan potencijal nudeći ozbiljnu alternativu klasičnim gorivima a isto se očituje u sve većoj zastupljenosti na opskrbnim stanicama.

Kao i sve hibridne tehnologije, uz upitnost zbog izvjesne emisije CO2, biodizel tehnologija se još uvijek dokazuje i razvija, te bi se vrlo lako mogao pretvoriti u jedan od stabilnih izvora obnovljive energije, čime bi osigurao svoje sigurno mjesto u našem EKO sutra.

Biološka dobra

Biološka dobra su svi živi organizmi ili neki njihovi dijelovi sa potencijalnom ili stvarnom vrijednošću ili uporabom za čovječanstvo.

Biomasa

... brojni, najrazličitiji proizvodi biljnog i životinjskog svijeta kao što su grane, grančice, kora drveta i piljevina iz šumarstva i drvne industrije, slama, kukuruzovina, stabljike suncokreta, ostaci pri rezidbi vinove loze i maslina, koštice višanja i kore od jabuka iz poljoprivrede, životinjski izmet i ostaci iz stočarstva, komunalni i industrijski otpad…

Bioraznolikost

Bioraznolikost podrazumijeva sveukupnu različitost života na Zemlji, nastalu evolucijom i specijalizacijom.
Dakle, raznovrsnost organizama u okviru vrste, među vrstama i među ekosustavima i obuhvaća ukupnu raznovrsnost gena, vrsta i ekosustava na lokalnoj, nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini (eng. biodiversity)
Uobičajeno je promatramo s tri strane: raznolikost vrsta (mikroorganizmi, gljive biljke i životinje) raznolikost staništa (travnjaci, šume, močvare, itd.) i genetska raznolikost (genetske osobitosti svake jedinke i različitosti unutar populacija).Procjenjuje se da je do sada opisano 1 063 200 životinjskih vrsta, 344 300 biljnih vrsta i 11 200 mikroorganizama.
Na biološku raznolikost loše utječu gotovo sve ljudske djelatnosti (industrijalizacija, promet, turizam, intenzivno poljodjelstvo, šumarstvo itd.), te je nužno, radi spriječavanja nestajanja biološke raznolikosti na zemlji, tražiti i primjenjivati bolja rješenja za suživot čovjeka i prirode.

Biozaliha

– podrazumijeva primjerke iste vrste koji nastanjuju određeno geografsko područje i gotovo se ne miješaju s primjercima iz drugih područja.