
Iz liberijskog broda nasukanog kod obala Novog Zelanda, nakon što je u more već isteklo 20-30 tona nafte, novozelandski interventni timovi počeli su istakati naftu kako bi izbjegli još veće štete po ekosustav uslijed eventualnog puknuća trupa broda.
Nasukavanje broda Rena, nosača kontejnera kapaciteta 47 000 tona pod liberijskom zastavom, dogodilo se još u prošlu srijedu na grebenu Astrolabe, 12 milja od novozelandske obale, u blizini uvale Plenty, jedne od tamošnjih najvećih turističkih atrakcija. Uslijed curenja nafte proteklih dana na površini mora formirala se nafta mrlja duga 5 km, a kako saznajemo njen dio je već stigao do obale kod grada Tauranga, prouzročivši stradavanje velikog broja ptica.
Zbog zabrinutosti da bi zbog mogućih loših vremenskih prilika moglo doći do puknuća trupa broda i onečišćenja ekosustava velikih razmjera, novozelandski timovi su započeli istakanje nafte iz spremišta.
"Očekuje se da će se vrijeme u narednim danima pogoršati pa radimo 'prekovremeno' kako bi izvukli naftu... Prvi prioritet je izvući gorivo pa olakšavanje broda skidanjem kontejnera s njega te konačno odsukavanje s grebena", izjavili su stručnjaci iz novozelandske agencije koja se bori s potencijalnom ekološkom katastrofom.
Kako se očekuje akcija bi trebala trajati najmanje dva dana, ali i dulje, ako se ostvare loše vremenske prognoze.
Nakon nasukavanja broda novozelandski premijer John Key izjavio je kako nije jasno kako se sve moglo dogoditi za vrijeme mirnog mora i ako je greben na pomorskim kartama poznata činjenica, te da će inzistirati na utvrđivanju činjenica i odgovornosti.
Vlasnici broda, Costamare Inc. sa sjedištem u Grčkoj, s druge strane, još nisu dali objašnjenje za nasukavanje, no, s lokalnim vlastima će, kako kažu do kraja surađivati kako bi se šteta smanjila na najmanju moguću mjeru.
Mnogi još nisu zaboravili katastrofu u Meksičkom zaljevu prouzročenu uništenjem BP naftne platforme, kada je ekološka katastrofa, odnosno, naftna bujica iz bušotine na dnu mora zaustavljena tek nakon višemjesečnih neuspješnih pokušaja. British Petroleum tada se ni u jednom segmentu nije iskazao, ni u inicijalnom obavješćivanju svjetske javnosti, ni u brzini i stručnosti sanacije katastrofalnog stanja.
Tijekom i nakon katastrofe u Meksičkom zaljevu, u kojoj je, uz nastale nesagledive štete na ekosustavima, život izgubilo i 11 radnika, BP se iskazao u merketinškom smislu, jednostavno rečeno, u lakiranju i iskrivljavanju istine.
To iskustvo govori da je u sličnim situacijama od presudnog značaja iskrenost i pravovremenost akcije, a posebno jasan i siguran postupak sanacije.
Bojimo se, ipak, dok se stav najbogatijih svjetskih korporacija i nafta ne zamijene ekološki prihvatljivim rješenjima, utrka za profitom i uvjetovana potreba za mobilnosti ljudi na Zemlji i dalje će nam servirati ovakve događaje.