Meksički zaljev: Pripreme za operaciju “static kill”, predpostupak konačnog zatvaranja BP bušotine
Eko katastrofa: Zadnji čin?
Prema posljednjim informacijama, inženjeri BP-a vrše zadnje pripreme za izvedbu operacije zvane “static kill”, kao prethodnice konačnom zatvaranju bušotine koja je uzrokovala najgore naftno onečišćenje u američkoj povijesti.
Novi izvršni direktor BP-a, Bob Dudley, koji je 1. kolovoza zamijenio Tony Haywarda, najavio je za utorak operaciju “static kill” – prethodnicu konačnom zatvaranju ftalne bušotine u Meksičkom zaljevu.
“Želimo jednom zauvijek riješiti ovu bušotinu. “Static kill” započinje u utorak, a pomoćna bušotina na redu je krajem kolovoza”, rekao je Dudley.
Pretposljednji čin eko katastrofe
U operaciji “static kill”, kojoj, uzgred rečeno, uspjeh nije zagarantiran, upumpavanjem teške isplake kroz novopostavljene cijevi, uz potrebni stabilni pritisak trebalo bi potisnuti naftu natrag u izvor, čime bi se postigli uvjeti da se može doliti cement koji bi trebao zatvoriti izvor na vrhu bušotine.
Konačno rješenje, odnosno, zatvaranje fatalne naftne bušotine za sve vremena, British Petroleum planira izvesti također utiskivanjem isplake i cementa do rezervoara nafte duboko ispod mora, ali preko prethodno dobro pripremljenih pomoćnih bušotina.
Kupola prvi preduvjet uspješnog zatvaranja bušotine
U odnosu na dosadašnje pokušaje zatvaranja bušotine, 15. srpnja postavljena kupola koja je zaustavila istjecanje nafte, pruža uvjete da se potiskivanje nafte provede uz manji pritisak čime novi postupak, ipak, ima više šansi za uspjeh.
Podsjetimo, od 20. travnja, kad je platforma eksplodirala i potonula, a život izgubilo 11 radnika, u Meksički zaljev iscurjeli su milijuni litara nafte, naftna mrlja je pogodila ekosustav zaljeva i zaljevskih američkih država, također, egzistenciju ribara i drugih poduzetnika diljem obale zaljeva, te stavila na kušnju BP i Obamu i njegovu administraciju.
Naslijeđe eko katastrofe
Stvari se ne mogu vratiti natrag, štete na prirodnim resursima su učinjene, status BP-a je narušen (spominje se čak i mogućnost promjene imena), no, da li i naftnoj industriji općenito, i politici koja je pogodovala naftnim kompanijama, upitno je. Obama i njegovi demokrati u američkom Kongresu donijeli su moratorij na bušotine na moru, međutim, pitanje je koliko će izdržati pod pritiscima, kako političkim s drugog kraja, kao i, naravno, iz čvrstih naftnih krugova.
Američka politika prema pitanju morskih bušotina sada se fokusira na sigurnosnim mehanizmima oko dozvola za naftna istraživanja, no, da će SAD, stvarno ili uskoro, krenuti na put udaljavanja od nafte kao glavnog energenta, realno gledajući teško je očekivati.
Amerikanci podržavaju naftne bušotine
Da bude još jasnije, iako je većina Amerikanaca nakon katastrofalnog izljevanja nafte u Meksičkom zaljevu pozdravili 6-mjesečni moratorij naftnih bušotina na moru, prema nedavnim zaključcima Bloombergove ankete, situacija se izmijenila i sada se veliki broj Amerikanaca protivi toj zabrani.
Iako bi se moglo prigovoriti anketnoj metodi utkanoj u glavno anketno pitanje, kao i slobodi tumačenja, na pitanje: "Mislite li da izljevanje dokazuje da su naftne bušotine na moru jednostavno preopasne i trebaju biti zabranjene u vodama SAD-a, ili je ovo splet čudnih okolnosti i bušotine na moru mogu biti sigurnije i ne smiju biti zabranjene? ... 23 posto ispitanika izjavilo je da je bušenje na moru preopasno, 73 posto proglasilo je katastrofu nesretnim slučajem, a četiri posto nisu bili sigurni.
Bloomberg anketni centar je, naime, iz najmoćnijeg postotka zaključio da Amerikanci ne Obamin 6-mjesečni moratorij smatraju nepotrebnim.
Istina je i da u drugom dijelu ankete 37 posto ispitanika bušenje sada podržava manje nego prije katastrofe u zaljevu, 79 posto smatra da BP treba platiti za sve štete uzrokovane izljevanjem, 44 posto smatra da je BP kriv za izljevanje nafte, 19 posto ukazuje na manjkavost propisa i nadzora, 22 posto smatra da nikoga ne treba okriviti ...