BiH će graditi termoelektranu od koje strahuje Dalmacija
Ekološka opasnost iz susjedstva
BiH će graditi termoelektranu s rudnikom zabranjenog lignita kod Livna, iako bi, potencijalno, mogla ugroziti podzemne vodotokove Cetine, Vrljike i Jadra, koji tisućljećima vodom opskrbljuju stanovnike Dalmacije.
Iako se činilo da je Bosna i Hercegovina, nakon negativnih reakcija ekologa i stanovnika Hercegovine i Dalmacije, projekt stavila na čekanje, a Vlada BiH nedavno i priopćila da će se "ako ne bude javnog interesa za gradnju rudnika i termoelektrane u ovom duvanjskom selu, od cijelog projekta odustati te potražiti alternativna lokacija", kako izgleda, termoelektrana i rudnik lignita, umjesto u Kongori pokraj Tomislavgrada, ipak će se graditi, odnosno, otvoriti, u Livnu.
Do promjene je, kako doznaje Vjesnik, došlo nakon sastanka predstavnika federalnog ministarstva i čelnika Elektroprivrede Herceg-Bosne, na kojem je istaknuta mogućnost spašavanja livanjskog rudnika Tušnice realizacijom projekta termoelektrane Kongora.
Odluka bez konzultacija s Hrvatskom
BiH je za realizaciju ovakvih projekata prema konvenciji ESPOO dužna izvijestiti Hrvatsku, međutim, Hrvatska još nije dobila službenu informaciju ni da su se rudnik i termoelektrana trebali graditi u Tomislavgradu, a kamoli da će se projekt prebaciti u Livno.
Vlada BiH, naprotiv, usvojila je pravila za buduće koncesionare, te odobrila studiju ekonomsko-financijske opravdanosti za eksploataciju ugljena tvrtke Ugljeninvest d.o.o. Livno, koja sadržava i preliminarne procjene utjecaja na okoliš radi dodjele koncesije za eksploataciju lignita na lokalitetu Čelebić. Potom je i resorno ministarstvo ovlastila da s Ugljeninvest d.o.o. Livno sklopi ugovor o koncesiji na 30 godina na temelju provedenog natječaja.
Ekološka bomba
Rudnik i gradnja termoelektrane na ugljen lignit, već godinama zabranjen u Europi, strahuje se, trajno bi ugrozili podzemne vodotokove Cetine, Vrljike i Jadra, koji tisućljećima vodom opskrbljuju stanovnike Dalmacije.
Rudnik koji bi trebao imati površinske kopove u radijusu od 10 kilometara, dubine i 250 metara, emisijom plinova u zrak bi na godinu ispuštao između dva i tri milijuna tona ugljičnog dioksida, 2500 tona sumpornog dioksida, 1000 tona dušičnih oksida, 300 tona prašine i 300 kilograma žive. U radijusu od 50 kilometara, kako se predviđa, došlo bi do termičkih promjena i zagađenja podzemnih voda, kojih u kraškom Duvanjskom polju ima mnogo. Ugljena prašina, upozoravaju ekolozi, uništila bi lokalnu floru i faunu, izazvala kisele kiše, a kod ljudi bolesti dišnih putova i karcinom. Živa, pak, izaziva kronična oboljenja unutarnjih organa, posebice bubrega.
Bez reakcija u BiH
Na odluku BiH vlade iz civilnog sektora u susjednoj državi još nitko nije reagirao, piše Vjesnik, a, kako neslužbeno doznaje, hrvatsko Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva o slučaju termoelektrane kontaktiralo je mjerodavne u BiH, ali još nije dobilo odgovor.
U kontekstu HR - BiH odnosa zanimljivo je, možda, sjetiti se i moguće gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj do 2020., i upitati se kakva je međudržavna korespondencija bila po tom pitanju.