
Nakon nedavnog nasukavanja teretnog broda u moru uz Novi Zeland i posljedičnog velikog onečišćenja od nafte iz njegovog spremnika, svatko od nas se barem nakratko upitao kako ta nafta djeluje u moru, kako se širi, može li se odstraniti, da li sama po sebi nestaje ...
Za početak... Nafta (lat. petroleum; grč. petra (stijena) i lat. oleum (ulje)), kameno je ili sirovo zemno ulje, smeđezelena do smeđecrna obojena tekuća ili polučvrsta tvar specifične težine 0,82-0,94, koju većinom nalazimo u sedimentnim slojevima Zemlje, a rijetko i u metamorfnim i magmatske stijenama... vrlo složena smjesa različitih spojeva, pretežito ugljikovodika alkanskog, cikloalkanskog i aromatsog reda ... Nafta je danas u svijetu jedan od najznačajnijih strateških proizvoda (obično se naziva "crno zlato"). Zbog toga zemlje proizvođači nafte imaju veliku moć u geopolitičkim odnosima, a kontrola nad izvorištima nafte jedan od najznačajnijih uzroka kriza u svijetu. Zemlje koje su najveći izvoznici nafte (ali ne uvijek i proizvođači) su grupirane u interesnu organizaciju OPEC (Organization of Petroleum Exporting Countries).
Tako govori Wikipedia ... i više od toga ... no, bacite oko i na nekoliko pitanja koja su nam se nametnula prilikom najsvježijeg curenja nafte kod Novog Zelanda. Odgovori su kratki i sublimni, a ako imate bolje, slobodno reagirajte...
Jedan dio nafte odmah isparava, a onaj teži na površini vode stvara masni pokrivač koji pod utjecajem vjetra poprima izgled ljepljive pjene. Onaj najteži dio nafte pada na dno gdje se zadržava u obliku pločica katrana.
Jednostavno,... Razorno! Ugrožavajući fotosintezu, disanje i hranjenje nakon izljeva nafte aromatski ugljikovodici uzrokuju neposrednu smrt mnogih organizama.
Gotovo nevjerojatno zvuči da kubični metar ispuštene nafte iscrpljuje kisik iz 400 000 kubičnih metara mora.
Kapljice nafte slijepe se na perje ptica ili dlaku vodenih sisavaca i sprečavaju termoregulaciju i prirodnu lakoću i moć plutanja. Životinje se utope ili otruju progutanom naftom nakon pokušaja čišćenja svog krzna ili perja.
Razlivena nafta, zbog svoje velike koncentracije organske tvari, dovodi do eksplozije bakterija, što je osnova za daljnje neprirodno bujanje života te genetske poremećaje kod morskih organizama, odnosno, poremećaje u lancu viših i nižih organizama...
U proljeće prošle godine imali smo priliku, na žalost, dugo svjedočiti ekološkoj katastrofi u Meksičkom zaljevu, i iscrpljujućoj višemjesečnoj borbi s nezamislivim količinama plutajuće nafte. Ako možemo tako reći, u iole podnošljivijoj varijanti, postupak čišćenja počinje tako što se nafta okruži crijevom na napuhivanje kako bi se usporilo njezino širenje. Pravi se i kemijska barijera. Dio nafte se zatim usisava ili, pak, zapali. Uglavnom se može očistiti tek mala količina nafte.

Vjerojatno ste svojim okom zabilježili i takve slike... Na pješčanim plažama nafta se skuplja lopatama i širokim grabljama. Dugo i Na kamenim plažama nafta ulazi između kamenja i stvara grudice katrana koji se mogu odstraniti jedino – rukama.
Doista, može, ali za to je potrebno puno vremena. Naime, bakterije iz mora mogu se hraniti naftom. Čovjek nekada baca produkte koji utječu na to da se bakterije brzo razmnože i probave veliku količinu nafte u kratkom vremenu. No, zapravo se radi o opasnom i otrovnom postupku koji na kraju ima velik utjecaj na Prirodu.
Svjetskim morima i oceanima svake godine kruži oko 1,5 milijardi tona nafte u tankerima koji su uglavnom stariji od 20 godina! Do sada je najveća tankerska nesreća bila ona od 12. prosinca 1999. godine. Tada je tanker Erika isplovio iz jugozapadne Bretanje te je iz njega u Atlantik iscurilo 37,000 tona katrana. Ta je nesreća onečistila 500 kilometara obale te ubila 300,000 ptica. Ako niste znali, jedna tona nafte može se raširiti na područje od 12 kvadratnih kilometara!
