
Iako su uz "vrijednosti" o zaštiti kulture i prirode koje smo usvojili na putu u Europsku Uniju, neophodna osjetljivost i osviještenost za navedena pitanja u političkom vrhu, i još više na lokalnoj razini, stanje na terenu je drugačije...
Kamenolom jede pretpovijesni zaštićeni spomenik, urbani okoliš se devastira, zelenilo uzmiče pred betonom i limom, ruši se najduži drveni most u Hrvatskoj kako bi se sagradio betonski, planira se gradnja i megamarine uz nasipavanje 120 metara obale. Svi navedeni primjeri samo su neki od devastacija u toku.
Na papiru lijepo sročene "vrijednosti" o zaštiti kulture i prirode koje smo usvojili na putu u Europsku Uniju, ne prati stanje na terenu. Unatoč nedostatku javne rasprave želi li ili ne želi uopće javnost ulazak u tu zajednicu naroda, na putu u članstvo već smo usvojili niz zakona i direktiva, potpisali uredno sve konvencije. Međutim, da bi naša kulturna i prirodna baština uistinu bila sigurna, neophodna je osjetljivost i osviještenost za navedena pitanja u političkom vrhu, ali još više na lokalnoj razini. Međutim, šetnja Hrvatskom umjesto osviještenosti od strane vlasti otkriva tek demonstraciju ljubavi prema betonu i preferiranje skupih rješenja.
Između mjesta Belavići i Mrežnički Brig u Karlovačkoj županiji nalazi se najduži drveni most u Hrvatskoj, dugačak 208 metara. Četrdeset godina star, most je u lošem stanju, pa su drveni most, koji se gotovo stopio s okolišem, Karlovačka županija i grad Duga Resa odlučili zamijeniti tri puta širim betonskim. Županijska Uprava za ceste i Grad Duga Resa u veljači su dobili dozvolu za gradnju novog mosta na Mrežnici u Belavićima, nakon što je skidanjem zaštite županijskog Konzervatorskog odjela omogućeno rušenje starog.
"Nismo protiv kvalitetnog povezivanja dvije obale, ali betonskim će se mostom uništiti mogućnosti razvoja ruralnog turizma", kaže profesor geografije Ivan Zelenić koji je pokrenuo grupu na Facebooku "Spasimo most u Belavićima!" koja broji gotovo tri tisuće članova.Iako je u zadnjem prostornom planu Duge Rese bila predviđena gradnja novog drvenog mosta na mjestu starog za promet pješaka i biciklista, a na nekom drugom mjestu uzvodno ili nizvodno moderni betonski most za potrebe osobnog i teretnog prometa, politika se odlučila za rješenje koje će uništiti krajobraz u kojem se nalaze dvije vodenice, sedreni slapovi i kamp.
Autorica: Marina Kelava
Pročitajte cijeli članak ovdje.