Kakva je ekološka svijest hrvatskih potrošača?
EKO u mislima potrošača
Više od 90 % hrvatskih potrošača smatra da se materijali u koje se pakira proizvode treba moći reciklirati, no, još uvijek 25% potrošača nije spremno odbiti kupnju proizvoda pakiranih u pretjerano veliku ambalažu.
Kakva je svijest naših potrošača vezano uz ambalažu proizvoda koje svakodnevno kupujemo? Koliko smo ekološki osviješteni?
Postavivši pitanja koja ekološki osviješteni često postavljaju, u svom istraživanju agencija za istraživanje tržišta GfK Hrvatska utvrdila je da hrvatski potrošači imaju razvijenu svijest o potrebi ekološkog pakiranja (mogućnost recikliranja ambalaže i prednosti korištenja papira i kartona), ali kada to traži i nešto višu cijenu za proizvod zbog materijala pakiranja, tada znatno opada zanimanje za pakiranje u ambalažu koja čuva okoliš.
U istraživanju koje je provedeno na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske starijih od 15 godina (n = 1 000) metodom osobne ankete u kućanstvu, tijekom srpnja ove godine, čak 94 % potrošača izjasnilo se da se materijali u koje se pakira proizvode treba moći reciklirati. Ipak, istovremeno četvrtina ih nije spremna odbiti kupnju proizvoda pakiranih u pretjerano veliku ambalažu (a takva ambalaža je dosta čest slučaj i praksa na našem tržištu). U Njemačkoj, na primjer, dvije trećine potrošača odbija kupnju proizvoda u prevelikoj ambalaži.
U slučaju, pak, kada ekološko pakiranje zahtjeva i nešto višu cijenu proizvoda, broj onih koji prihvaćaju eko-pakiranje pada, odnosno 38 posto nije spremno platiti nešto višu cijenu. Zanimljivo je, kaže se u GfK obavijesti o provedenom istraživanju, da je odbijanje plaćanja više cijene više zastupljeno kod mlađih potrošača (do 34 godine) i to u rasponu od 45 do 57%.
Deklarativno, većina potrošača se slaže da su papir i karton znatno prihvatljiviji materijal od plastike, a samo 10% smatra da je plastika podoban materijal za pakiranje.
Sudeći prema dobivenim podacima, u GfK Hrvatska zaključuju da svijest o ekološki prihvatljivoj ambalaži u Hrvatskoj postoji, ali ju treba uspješno pretočiti u stvarnost, potaknuti proizvođače da i o tom elementu proizvoda ozbiljno razmisle i djeluju u ekološkom smjeru.
Sa GfK zaključcima, niti pozivom na približavanje ekoloških vrijednosti hrvatskim ljudima nije se teško složiti.