Vegetarijanska prehrana potiče dobro raspoloženje
Sreća na EKO vegetarijanski
Vegetarijance sa zdravstvenim poremećajima poput dijabetesa, srčanim bolestima i rakom, i općenito problemima sa zdravljem, gotovo je nemoguće povezati, a, sudeći prema novoj studiji, znanost se “biljojedima” još jednom nasmiješila
Nova studija objavljena u online znanstvenom izdanju “Nutrition Journal”, naime, povezala je vegetarijanski životni stil sa boljim raspoloženjem ljudi. Prema istraživačima sa američkog sveučilišta Arizona, koji su izradili studiju, vegetarijanci koji su sudjelovali u istraživanju, iskusili su znatno manje negativnih emocija od “svejeda”, odnosno, nisu samo općenito zdraviji od ostatka populacije, već su i mentalno zdraviji tj. puno sretniji. O metodi provođenja studije pročitajte ovdje.
Ova “sretna vijest” čini se još zanimljivijom ako se uzme u obzir činjenica da vegetarijanska prehrana isključuje konzumaciju ribe, dok je, s druge strane, riba česti element savjeta o zdravoj prehrani i zdravlju.
Omega-3 djelovanje-nedjelovanje
Riba se, naime, smatra glavnim izvorom omega-3 masnoća u prehrani, koje u obliku DHA (dokozaheksaenoična kiselina) i EPA (eikozapentaenoična kiselina), prema velikom broju znanstvenih istraživanja, mogu poboljšati zdravlje srca i sniziti razinu triglicerida, a povoljni učinci pokazuju se i kod nekih drugih stanja kao što su reumatoidni artritis, osteoporoza, depresija itd.
Obzirom da se DHA i EPA omega-3 masne kiseline ne mogu stvoriti u ljudskom tijelu, već se moraju unositi pomoću prehrane, razumljivo je da se sugerira njihov unos kroz potrošnju ribe.
No, ipak, začuđuje da je prehrana ne-vegetarijanaca, čak i s uračunatom ribljom komponentom, u prosjeku (ispada tako i prema spomenutoj novoj studiji), češće siromašnija DHA i EPA masnim kiselinama, i češće se povezuje s negativnim raspoloženjima.
Zagađeni izvori hrane
Potražimo li razloge zašto riba kao hrana “svejeda” ne izvršava bolje svoju “zdravstvenu ulogu”, teško je zaobići tvrdnju da su svjetski oceani vrlo zagađeni i sadrže neprihvatljive razine onečiščivača poput dioksina i sličnih toksina.
Isto tako i konzumiranje umjetno uzgojene ribe može, može biti problematično s obzirom da se uzgoj ribe na ovaj način oslanja na obrađenu hranu te upotrebu antibiotika i drugih preparata radi spriječavanja širenja bolesti.
Omega-3 na zdravijem mjestu
Odgovor na samorazumljivo pitanje koji je razlog da vegetarijanci, unatoč izbjegavanju ribe kao izvora omega-3 esencijalnih masnih kiselina, imaju bolji rezultat na “ispitivanju raspoloženja”, vjerojatno, se ipak nalazi u činjenici da vegetarijanska prehrana iste supstituira na drugom mjestu.
Orašasti plodovi, sjemenke i poli-nezasićena biljna ulja također su bogat izvor masnih, topljivih vitamina i važnih masnih kiselina i zapravo, omega masnoće u biljnoj hrani, kako izgleda, mogle bi biti važnije za zdravlje od onih pronađenih u ribi.
Podsjetimo se nekih biljnih izvora esencijalnih masnih kiselina:
- tamnozeleno lisnato povrće
- ulje sjemenki lana
- chia sjemenke
- sjemenke bundeve
- sjemenke suncokreta
- ulje uljane repice
- ulje konoplje
- sojino ulje
- pšenične klice
- soja
- tofu
- tempeh (sojin proizvod)
EKO na kraju-početku
Ne negirajući pravo izbora bilo koje uravnotežene zdrave prehrane, s više, manje ili bez mesa, što je često teško odvojivo od kulture iz koje se dolazi, u ovom, pak, vegetarijanskom slučaju, hrana biljnog porijekla kad bi bila i ekološki proizvedena, sasvim je logično, bilježila bi još deblji plus, i zainteresiranima još zdravije raspoloženje.
Svidjelo se to nekome ili ne.