Organska hrana poboljšava zdravlje
Zdrava hrana vs. Konvencionalna hrana
Organska i konvencionalno uzgojena hrana ponekad mogu imati skoro iste nutritivne vrijednosti, ali bitne razlike nastaju zbog metode uzgoja.
U zadnje vrijeme mediji izlijeću sa šturim vijestima o tome kako zaključci nekih istraživanja potvrđuju da organska hrana nema značajan efekt na zdravlje ljudi, jer nema velike nutritivne razlike između organski uzgojene i konvencionalno uzgojene hrane.
Mediji moraju raditi, međutim, pri tome bi bilo dobro da ne zaborave pogledati i drugu stranu, koja u ovom slučaju postoji. Podsjetimo se:
Organska hrana se uzgaja u uvjetima prirodnih bioloških ciklusa i aktivnosti tla, bez upotrebe kemikalija koje štete okolišu, tlu i podzemnim vodama. To je hrana bez antibiotika, hormona i aditiva sad već nepoznatih vrsta, hrana koja nije “natjerana da dozrije”, i nudi se kao zrela i svježa sezonska hrana.
Kada je pretvorena u prerađevine opet je bez upotrebe pesticida, umjetnih gnojiva, bez konzervansa,...
Organska hrana je kontrolirana i certificirana hrana, iz ekološke metode uzgoja koja se provodi u očuvanom ekosustavu u kojem se potiče biološka raznovrsnost, a poštivanje živih bića, životinja u uzgoju bez upotrebe antibiotika i hormona rasta, samorazumljiva je stvar.
Organska ili ekološka poljoprivreda je suradnja s prirodom, u pravom smislu riječi.
Laboratorijska istraživanja provedena na konvecionalno uzgojenoj hrani daju drugačije rezultate
Na drugoj strani, u konvencionalno uzgojenoj hrani, osim pesticida, među toksinima vrlo lako mogu se naći kancerogeni reagensi, teški metali, kao što su olovo i živa, i otapala kao što su benzen i toluen. Teški metali uzrokuju oštećenja živčanih funkcija, povećavajući rizik za bolesti kao što su multipla skleroza i smanjenje inteligencije, ali i blokiranje proizvodnje hemoglobina u krvi, što uzrokuje anemiju. Otapala uzrokuju oštećenja leukocita, te smanjuju sposobnost imunološkog sustava da se odupre infekcijama.
Laboratorijska istraživanja, koja se i dalje obavljaju na životinjama, pokazuju da određene kemikalije koje se koriste u konvencionalnim metodama uzgoja hrane mogu uzrokovati i genetske mutacije koje pak lako rezultiraju pojavom raka. Kao primjer navodi se pentachlorophenol (PCP) za koji je utvrđeno da kod životinja izaziva cijepanje lanca DNA.
Dokazano je, također, da insekticidi i herbicidi (kao endosulfan i paraquat) dovode do oksidacije molekula lipida što uzrokuje oštećenja komponentaa fosfolipida stanične membrane. Ispitivanja su pokazala da pesticidi kao što su chlopyrifos, endrin i fenthion, dovode do povećane stimulacije enzima koji su uključeni u kemijske reakcije, uzrokujući na taj način neravnotežu koja je povezana s pojavom bolesti kao što su ateroskleroza, psorijaza i razne upale.
Dakle, kemikalije koje se koriste u konvencionalnom poljoprivrednom uzgoju, često bez ikakve kontrole ili brige za krajnjeg konzumenta, imaju negativan učinak na naš organizam.
Ima onih koji troše organsku hranu samo zbog straha od naziva pesticida u konvencionalnoj hrani
Kod nekih od nas samo će spomen ovih latinskih imena izazvati respekt, kod nekih izazvati i ozbiljan strah, ali ako kažemo da je i ovakav strah utemeljan nećemo biti daleko od istine.
Uostalom, porazni rezultati istraživanja obavljenih na konvencionalno uzgojenoj hrani, dolaze od ljudi iz struke, bio-kemičara, koji u svojim laboratorijima barataju prilično egzaktnim tehnikama kontrole.
Djeca i mladež osobito su podložni utjecaju pesticida koji se koriste u konvencionalnoj proizvodnji hrane.
Toksini iz konvencionalne hrane talože se u tkivu bubrega, jetre i mozga, za neke od pesticida se zna da su neurotoksični, i da kod djece mogu izazvati štete u razvoju mozga i živčanog sustava. Obzirom da je mladi dječji organizam tijekom razdoblja rasta i razvoja osjetljiviji na učinak tih štetnih materijala, trebate li biti stručnjak da shvatite da to može biti razlogom pojave teških bolesti.
Zaključak je jednostavan
Za svoje zdravlje najbolje ćete se brinuti i imati najviše koristi ako minimizirate izloženost toksinima, što je nabolje činiti svakodnevnom konzumacijom zdrave organski uzgojene hrane, raznolike i uravnotežene, bogate antioksidansima, s mnogo voća i povrća, sa znatno višom razinom prirodnih uzgojenih hranjivih tvari.
>EEM<
članak bez autora?