Konzervirana tunjevina 'K plus' povučena iz prodaje zbog opasnosti po zdravlje potrošača
Slučaj za ilustraciju važnosti porijekla hrane
Najnoviji primjer zabrane prodaje konzervirane hrane može se doživjeti kao uspjeh naših državnih službi u zaštiti potrošača urednom provedbom inspekcije, no, može se shvatiti i kao „uredna ilustracija“ onoga što skriva neekološki sustav dobave i potrošnje hrane s druge strane svijeta.
"REDOVITIM nadzorom sanitarne inspekcije Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi provedeno je uzorkovanje konzervirane ribe 'Tunj komadi u ulju - K plus' 95 g na hrvatskom tržištu. Inicijalnom procjenom rizika utvrđeno je da proizvod predstavlja rizik za zdravlje potrošača, posebice za osobe intolerantne na histamin, djecu i trudnice te kao takav nije pogodan za konzumaciju" - stoji u obavijesti hrvatskog Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja objavljenoj na njegovim službenim web stranicama.
U nastavku obavijesti navodi se kako je „utvrđena nedopuštena, odnosno, povišena koncentracija histamina“... i da je „naređeno povlačenje i opoziv proizvoda koji je se prodaje pod oznakom "Tunj komadi u ulju - K plus", 95 g označenog: "najbolje upotrijebiti do kraja 05/2015", te serijom MN5DNN AL02SEA 3EW1H (na dnu limenke), proizvođača THAI UNION MANUFACTURING CO. LTD, Tajland uvoznika Konzum d.d., ... a upozorenje Ministarstva zaključuje se tvrdnjom da je "Subjekt u poslovanju s hranom poduzeo i dodatne mjere".
Tako izgledaju suhoparno izrečene činjenice. No, da nisu nimalo bezazlene svjedoče, pak, činjenice o mogućem djelovanju inkriminiranog histamina.
Histamin u pokvarenoj plavoj ribi najčešći uzrok trovanja
Iako je histamin normalni sastojak ljudskog organizma, koji se ubraja u tkivne hormone, a najviše ga ima u koži, plućnom i živčanom tkivu, te mastocitima, njegov unos u organizam u većim količinama može imati toksično djelovanje.
Trovanje histaminom, zapravo, ovisi o sadržaju histamina u namirnici i o tjelesnoj masi čovjeka. Ljudski organizam može podnijeti relativno velike količine histamina unesenoga u namirnicama, jer oko 95% unesenoga histamina preko probavnoga sustava crijevne bakterije acetiliraju i razgrade, i na taj način ga inaktiviraju.
Otrovanje, pak, sigurno izazivaju količine od 60 do 100 mg histamina na 100 g konzumirane hrane.
U našim je krajevima najčešći uzrok histaminskoga otrovanja konzumacija različitih vrsta plave ribe, i one konzervirane u kojoj je stvorena velika količina histamina. Meso plave ribe je, naime, bogato histidinom od kojeg može nastati histamin. Histamin u plavoj ribi može nastati zbog bakterijskog djelovanja, ali puno je opasnija situacija u kojoj se histamin u tijelu ribe stvara zbog toga što riba nakon ulova nije dobro ohlađena. U takvim slučajevima zapravo je jako teško utvrditi da je riba pokvarena, a veliki je problem što histamin ne nestaje niti termičkom obradom: ova tvar, naime, izdržava temperaturu i do 200 stupnjeva Celzijusa, zbog čega biva prisutna u spremljenoj ribi ili u ribi u konzervi.
Trovanje histaminom može uzeti i život!
U slučaju da se histaminsko otrovanje i dogodi, treba znati da se simptomi javljaju vrlo brzo nakon konzumiranja hrane bogate histaminom, otprilike u razdoblju od 10 minuta do 3 sata nakon konzumacije. Oni uključuju: utrnuće oko usta i jezika, pečenje i suhoću u ustima, vrtoglavicu, mučninu, povraćanje, proljev, grčeve u trbuhu, otok usnica, lica i jezika. Otrovana se osoba znoji, osjeća svrbež kože; sluznica očiju, koža lica i tijela obično su zacrvenjene. Moguć je i pad krvnoga tlaka, nastanak neugodnoga osjećaja lupanja srca te paraliza disanja. Težinu kliničke slike uzrokovane ovim otrovanjem potvrđuju i literaturni podatci koji bilježe i smrtne slučajeve nastale kao posljedica ovoga otrovanja.
Liječenje otrovanih osoba obuhvaća hitno ispiranje želudca, davanje antihistaminika koji se nađu pri ruci te dopremanje otrovanih u najbližu bolnicu. U slučaju otrovanja na moru bitno je hitno krenuti prema kopnu.
Od nepodnošljive lakoće trgovanja do neprovjerene hrane s drugog kraja svijeta
Bez prava na licemjerstvo, obzirom na to da histamin „živi“ i ovdje, kod nas, u našim ribarskim mrežama, i konzervama, ipak, izražavajući nadu da inkrimirana uvozna konzerva nije stigla još nikome prouzročiti probleme, ne možemo ne upitati se: Da li se ovaj slučaj, uopće, morao dogoditi?...Da li se provjera mogla obaviti prije stavljanja „pročitane“ konzerve u prodaju?... Ako to nije uobičajeni postupak, zašto on ne bi takav postao?...Hoće li ovaj slučaj barem malo utjecati na izbor robe trgovca iz ove priče, odnosno, hoće li malo manje robe birati iz daleka, odnosno, više lokalno? ... Ako ne zbog provjerenog ekološkog porijekla, a ono zbog manje mogućnosti relativizacije u potrazi za pravim vinovnikom pogoršanog zdravlja nacije, odnosno, stvarnih hrvatskih potrošača "osuđenih" na izbor s polica. Od najmlađih do najstarijih.
Pod naslijeđem nepodnošljive lakoće postojanja koja je dovela do izuma konzerve.... i do njenog puta s jednog na drugi kraj svijeta... a, eto, kako vidimo, i do predmetnih konzervacijsko - trgovačkih problema... nije lako živjeti. Kako to riješiti? Kako sebi pomoći? Gdje je greška, ako znamo da i eko hrana stiže u sličnom „formatu“?
Pitajte nas. - reći će eko proizvođači.