Genetski modificirana hrana može uzrokovati dugotrajnu sterilnost

10.06.2010 u kategoriji HRANA, ZDRAVLJE

GMO ili EKO: Ima li dileme?

Pitanje u podnaslovu je, naravno, retoričko, no, da bi stvari oko toga bile malo jasnije potrudili su se ruski znanstvenici objavom rezultata istraživanja provedenog na hrčcima hranjenim GMO hranom

Studija provedena od strane ruske Nacionalne asocijacije za gensku sigurnost, još nije službeno objavljena, ali je potvrđeno da će detalji biti objavljeni krajem ovog ljeta. Objavljena ili ne, njeni rezultati su, u najmanju ruku, zabrinjavajući dodatak već postojećem velikom broju studija o GMO hrani i njenom utjecaju na zdravlje djece, probleme povezane s plodnošću, težinu novorođenčadi i smrtnost dojenčadi.

Jezgrovito rečeno, želite li imati unuke, trebali bi razmisliti o izbjegavanju GMO hrane, jer GMO hrana prema rezultatima spomenutog istraživanja ima veze s dugotrajnom sterilnošću, odnosno sa sterilnošću u drugoj i trećoj generaciji.

Znanstvena metoda ruskih znanstvenika

Znanstvenici su pri ovom istraživanju koje je trajalo dvije godine koristili hrčke obzirom da oni imaju brzu stopu reprodukcije.
Jedna grupa hrčaka hranjena je normalnom prehranom bez soja proizvoda, druga grupa je hranjena sojom bez GMO, treća je jela GMO soju, a četvrta se hranila sojom s povećanom količinom GMO-a u odnosu na hranu treće skupine.

Stvari su se razvijale ovim redoslijedom:

• znanstvenici su uzeli 5 parova hrčaka iz svake od navedenih grupa. Svaka grupa je proizvela oko 7 do 8 legla hrčaka
• prva generacija nije imala problema s fertilnošću ili potomstvom, no nevolje su počele kada su znanstvenici odabrali nove oplodne parove iz potomstva
• druga generacija imala je sporiji rast, a svoju seksualnu zrelost dostigla je kasnije no što bi bilo normalno, ali je na kraju proizvela 39 legla hrčaka - ukupno; grupa bez soje imala je 53 jedinke; grupa sa sojom bez GMO imala je 78 jedinki hrčaka; grupa sa sojom samo 40, od kojih je 25% umrlo. Ukupno, druga generacija hrčaka hranjena GMO sojom imala je 5 puta veću stopu smrtnosti novorođenčadi od hrčaka koji nisu bili hranjeni sojom
• ono najgore tek je dolazilo jer je cjelokupna treća generacija hrčaka hranjenih GMO sojom bila sterilna - izgubili su sposobnost razmnožavanja
• pored sterilnosti koja je sama po sebi loša, pojavio se još jedan problem hrčaka treće generacije hranjenih GMO sojom - neobično visoku učestalost, inače ekstremno rijetkog fenomena, rast dlaka unutar ustiju životinja

Unatoč ovim podacima, što je i razumljivo, ruski znanstvenici kažu da je prerano za dalekosežne zaključke o opasnosti po zdravlje od GMO-a, međutim inzistiraju da je potrebno provesti sveobuhvatno istraživanje.

Podsjetimo se što je GMO

Prema američkom Institutu za odgovornu tehnologiju (IRT - Institute for Responsible Technology), genetski modificirani organizmi (GMO) rezultat su laboratorijskih procesa koji provode umjetno umetanje stranih gena u DNK usjeva ili životinja. Ti geni mogu biti izvučeni iz bakterija, virusa, insekata, životinja ili čak ljudi. Iako su zabranjeni (za sada) proizvođačima hrane u Europi i drugdje, FDA - Food and Drug Administration, agencija američke vlade, ne zahtijeva nikakvu sigurnosnu procjenu.
GMO se u hrani u SAD primjenjuju od 1996. godine, i sada su prisutni u velikoj većini prerađene hrane. Većina Amerikanaca, pak, izjašnjava se kako ne bi htjeli jesti GMO kad bi bio označen, međutim, SAD ne zahtijeva takvo označavanje.

Križana biljka kod kuće i GMO hrana iz laboratorija nisu ista stvar

GMO hrana, dakle, rezultat je laboratorija, a ne prirodnog procesa gdje su geni uzeti od jedne vrste i ubrizgani u drugu u pokušaju da se zadrži željeno svojstvo ili postigne nova karakteristika.
Mali poljoprivrednici, poznato je, također se bave križanjem i presađivanjem, međutim, u usporedbi s genetskim inženjeringom, kućni vrtlar nikad ne bi ubrizgavao gen ribe u rajčicu i sl.
Konačan rezultat laboratorijski kreiranih GMO proizvoda su biljke i životinje sa svojstvom koje je nemoguće zadržati prirodnim procesima kao što su križanje ili presađivanje.

Dakle, dok znanstvenici u potpunosti ne istraže područje, bilo bi pametno bilo gdje i bilo kada izbjegavati GMO hranu, posebice ako ste zainteresirani za djecu bez dlaka u ustima.

U priloženom videu, Jeffrey Smith, utemeljitelj Instituta za odgovornu tehnologiju (IRT), autor bestselera “Sjeme obmane” (Seeds of Deception) i “Genetski rulet” (Genetic Roulette) promišlja posljednje rezultate ruske studije o GMO hrani.

EO