Utrka za najveću svjetsku vjetroturbinu na moru

30.07.2010 u kategoriji ENERGIJA

Ekologija vjetra

Britanski, američki i norveški inženjeri utrkuju se u projektiranju i gradnji gigantske vjetroturbine na moru, kapaciteta 10 MW, veće i snažnije od bilo koje dosad viđene, koja bi zbog ekonomskih dosega mogla transformirati globalno tržište energije.

Britanska inženjerska tvrtka Arup radi s akademskim konzorcijem poduprijetim tvrtkama poput Rolls Royce, Shell i BP (!) na detaljnoj razradi projekta 'Aerogenerator', stroja za iskorištavanje snage vjetra (tri puta više energije od standardnih modela) koji se rotira oko svoje osi i može se protegnuti približno 275 m od vrha do vrha oštrice.

Kako saznajemo, revolucionaran britanski dizajn inspiriran tehnologijom plutajuće naftne platforme, oponaša rotaciju javorovog lista, a prema planu prvi primjerci trebaju biti izgrađeni 2013./2014., nakon dvije godine testiranja.

Vjerojatno ne zbog toga da britanski inženjerski tim ne bi bio usamljen, već, prije po ustaljenoj civilizacijskoj matrici – kako biti prvi u svojoj branši – na istom ili sličnom poslu su se našle i druge projektne grupe.

Ranije ove godine, naime, i američka kompanija Clipper, koja ima bliske veze s Nacionalnim laboratorijem za obnovljivu energiju američkog ministarstva energije, objavila je planove o gradnji 10 MW-tne turbine Britannia u sjeveroistočnoj Engleskoj.

Temeljena na nadograđenoj verziji konvencionalnih vjetroturbina sada uobičajenih u britanskom krajoliku, gigantske vjetroturbine biti će postavljene na morsko dno, ali će stršati 182 metra iznad morske površine. Ako se pokažu tehnički i financijski izvedivim, svaka turbina trebala bi proizvoditi dovoljno struje za 5-10 tisuća domova i, a kako kažu u Clipperu, trebala bi stvarati energetski ekvivalent za 2 milijuna barela nafte u svom 25-godišnjem životnom vijeku.

Treći tim, norveška tvrtka Sway planira, pak, graditi masivne plutajuće turbine koje će se izdizati iz mora sa 100 m dubokog plutajućeg “jarbola” usidrenog na morskom dnu.

Prototipovi u sva tri projekta trebali bi biti dovršeni unutar tri godine, a uz njih treba spomenuti i istraživački projekt sponzoriran od EU kojemu su tema 8-10MW-tne turbine, te projekti američkih i danskih kompanija koje također razvijaju gigantske vjetroturbine.

Veličina vjetroturbina je važna ali proporcije su bitnije

Radi shvaćanja razmjera ovih projekata spomenimo da su najveće trenutačno instalirane vjetroturbine uglavnom kapaciteta oko 3MW.

Veličina vjetroturbina ipak nije presudna. Projektanti kažu da su skladne proporcije ključne za energiju vjetra. Udvostručenje promjera konvencionalne vjetroturbine teoretski proizvodi 4 puta više energije, ali je takav model teži 8 puta i može povećati troškove 8 puta. Sadašnja generacija turbina na moru je 30-50% skuplja od svoje kopnene konkurencije, teže ih je održavati i sklonije su koroziji. Ipak očekuje se da će tržište energije vjetra na moru rasti na stotine milijardi dolara godišnje. Prošle je godine europska asocijacija za energiju vjetra predvidjela da će Europa povećati svoje kapacitete energije vjetra na moru sa sadašnjih skoro 2 GW na više od 150 GW do 2030.

Velika Britanija, koja ima malo brdovitog područja slobodnog za velike vjtroparkove, 2008. je prestigla Dansku u iskorištavanju energije vjetra s mora i sada je vodeća u svijetu sa 330 instaliranih turbina na moru. Također ima najambiciozniji plan u svijetu za razvoj resursa vjetra koji predviđa instaliranje kapaciteta od 12GW do 2012.

Klasični tržišni motivi

“Trenutačno je na dijelu predivna utrka. Pobjednik je neizvjestan, a nagrada je dominacija globalnim tržištem energije vjetra s mora”, kaže Feargal Brennan, voditelj inženjerstva na moru Sveučilišta Cranfield na kojem je nastao veliki dio posla oko Aerogeneratora.
“Velika Britanija je kasno ušla u utrku, ali sa 40-godišnjim iskustvom u svijetu nafte i plina, imamo šanse predvoditi svijet. Nova turbina (Aerogenerator) temeljena je na polu-potopnoj tehnologiji naftne platforme i nema ista ograničenja težine kao normalna vjetroturbina. Radikalni, novi dizajn duplo je niži od ekvivalentne (konvencionalne) turbine”, pojasnio je Brennan projekt Aerogenerator i dodao da bi mogao biti proširen na razvoj turbina kapaciteta 20 MW i više.

Ekološka budućnost i dilema

Energija vjetra na moru smatra se budućnošću obnovljive energije jer je vjetar puno pouzdaniji na moru, moguće je transportirati i instalirati veće modele turbina te je prisutno puno manje javnog protivljenja.

Čak i direktor Greenpeace za Veliku Britaniju John Sauven, otvoreno podupirući ove projekte, kaže: ”Ključno je da britanska vlada ne ometa razvoj energije vjetra na moru smanjenjem sredstava radi kratkoročne dobiti. Sve naše energetske potrebe ovise o ovome”.

Energija vjetra je čista energija, no, kako gledati na moguću buduću napučenost krajobraza vjetroturbinama? Da li se to rađa nova “ekološka dilema” – Da li rješavajući jedan problem stvaramo drugi – vizualno (i fizičko) zagađenje okoliša?

EO