Hidroelektrana Lešće puštena u probni rad
Ekologija u sjeni
Energetski objekt koji bi trebao popraviti energetski bilans Hrvatske izazvao je protivljenje zelenih udruga, i bespovratno promijenio prirodni tok rijeke Dobre.
Hidroelektrana (HE) Lešće, prva hidroelektrana izgrađena u Hrvatskoj od osamostaljenja, kako ističe HINA, puštena je u probni rad. Objekt čija ukupna cijena izvedenih radova iznosi oko 700 milijuna kuna, pustila je u pogon predsjednica hrvatske Vlade Jadranka Kosor, u društvu svojih ministara i vodećih ljudi graditeljskog konzorcija u kojem su Končar - Inženjering za energetiku i transport, te Konstruktor-inženjering i Ingra.
Izgrađena na rijeci Dobri, u blizini Toplica Lešće, hidroelektrana čije se građevine i akumulacija prostiru na području Generalskog Stola, Bosiljeva i Ogulina, ima instaliranu snagu od 42,29 megavata i godišnje će proizvodnjom 98 gigavatsati električne energije smanjitihrvatske potrebe za uvozom struje.
Pripremni radovi za izgradnju HE Lešće počeli su u rujnu 2005. godine, a glavni radovi, izgradnja brane i elektroenergetskih postrojenja, u studenom 2006. godine.
Zeleni su ukazivali na mane projekta
Ovo su službeni podaci vijesti koja bi u gospodarskom, ali, možda i više u političkom smislu, trebala biti posebno značajna, međutim, da situacija oko gradnje ove hidroelektrane ipak nije toliko blistava, jer baš i nije u skladu sa suvremenim stremljenjima za obnovljivim izvorima energije bez utjecaja na prirodu i okoliš, kao u sličnim slučajevima bilo gdje na svijetu, još početkom ljeta 2006. u vrijeme započinjanja gradnje, upozorila je javnost ekološka udruga Zelena akcija.
Ukazavši na opasnost izgradnje hidroelektrane za biološku raznolikost rijeke Dobre i dugoročnu neisplativost ovog HEP-ovog projekta, Zeleni su tvrdili da je Studija i procjena utjecaja na okoliš (SUO) izgradnje hidroelektrane napravljena 80-ih godina prošloga stoljeća kada su uvjeti zaštite okoliša i prirode bili na puno nižoj razini, a zakoni koji su to propisivali nisu sadržavali odredbe koje današnji zakoni sadrže.
Zeleni su tada zatražili sastavljanje nove, adekvatnije i suvremenije SUO, a javnost podsjetili da je Donja Dobra (dio koji ponovno izvire 5 km od Ogulina nakon što Gornja Dobra ponire u središtu grada ) jedno od posljednjih mrijestilišta ribe mladice u Europi i stanište endema čovječje ribice i ogulinske špiljske spužvice, jedine podzemne slatkovodne spužve na svijetu.
Upozoravali su Zeleni da u Dobri živi još pregršt vrsta zaštićenih hrvatskim i međunarodnim zakonskim odredbama, i predvidjeli da će česte promjene temperature i razine vodostaja još više ugroziti živi svijet u rijeci.
Predvidjeli više troškove i nedavne prirodne događaje
Kada je od HEP-a objavljeno da će troškovi izgradnje iznositi 65 milijuna eura, Zeleni su još 2006. tvrdili da to nije konačan iznos, i kako se čini i tu su bili u pravu.
Zeleni su također tvrdili da će potopljeni kanjon rijeke uzvodno od brane uzrokovati rast razine podzemnih voda i češće poplave, a da će nizvodno, gdje razina podzemnih voda treba biti snižena. presušivati bunari i poljoprivredne površine. I što se dogodilo?
Prije nekoliko mjeseci započelo se s punjenjem akumulacije dovršene hidroelektrane... Akumulacija se polako punila i potopila ukupno 12 km kanjona krške rijeke Dobre, ... a prije desetak dana nenadano su se pojavila jezera i bare na širem području oko akumulacije, te potopila i šume i polja te uzbunila lokalno stanovništvo.
"Poznato je da je krško tlo porozno, brzo propušta vodu u podzemlje, vode protječu kroz špiljski i jamski sustav, te opet izviru na drugom mjestu. Iz tog razloga svaka krška rijeka ima i svoj podzemni tok, koji često zna biti veći od nadzemnog, a kojeg mi često uopće ne poznajemo...", pojasnili su nakon događaja između ostaloga u svom nedavnom priopćenju u Zelenoj akciji.
Imamo HE, nemamo Dobru
U Zelenoj akciji, kako kažu, „sa žaljenjem konstatiraju da smo, unatoč upozorenjima domaćih stručnjaka i udruga, te međunarodnih tijela (Bernska konvencija) o neisplativosti i manjkavosti tog projekta, potapanjem kanjona Dobre, izgubili jedan krški biser, te upozoravaju da nam žele uzeti i drugi, rijeku Liku i Kosinjsko polje.
Dodatna zastrašujuća činjenica je da u Kosinju žive ljudi, od kojih bi se dio trebao iseliti, a dio nastaviti život u podnožju brane i velikog vodnog vala akumulacije, akumulacije izgrađene u nepredvidivom krškom terenu."
"Je li sve to vrijedno proizvodnje tek 1% ukupne potrošnje struje u Hrvatskoj koliki bi trebao biti kapacitet HE Lešće?", upitali su se u Zelenoj akciji.
Odjeci u medijima
Na pitanje što lokalno stanovništvo misli o HEP-ovom projektu, Dejan Mihelić iz ogulinskog rafting kluba "Riječni jahač" još 2006. rekao je: "Lokalno stanovništvo ne slaže se s gradnjom elektrane. Ovdje na Dobri nalazi se jedna od najpoznatijih hrvatskih raftinških trasa. Zbog podizanja razine rijeke uzvodno od elektrane oko 13 km trase bit će uništeno, a ostat će tek nešto manje od 2 km. Svaki pokušaj procvata turizma u tom kraju s gradnjom elektane pada u vodu."
U većini domaćih medija HE Lešće spominje se kao prva izgrađena hidroelektrana od samostalnosti Hrvatske, koja bi prema riječima premijerke Kosor, svojom proizvodnjom struje trebala pridonijeti cilju da Hrvatska ostvari energetsku neovisnost do 2020. godine te unaprijedi gospodarstvo...
Na javnoj televiziji, HRT-u se, pak, u izvješću o pokretanju hidroelektrane moglo čuti kako će se eksploatacijom ovog objekta priskrbiti 5-6 % godišnjih energetskih potreba Hrvatske, da će se time uštedjeti 77 milijuna kuna godišnje, da će se ostvarenjem ovog projekta unaprijediti turizam toga kraja ...
Što imamo zapravo?
Umjesto očuvanih prirodnih ljepota kojima se obično dičimo, dakle, od sada i zauvijek, imamo novi energetsko-turistički objekt koji kao ništa ne troši, a štedi milijune, odnosno, još ljepšu i učinkovitiju ljepotu na istom starom mjestu.
Zanimljiv suvremeni pristup, bez dvojbe.
Izvori: HRT, index, Zelena akcija, Šumarka (foto)