Svjetske vlade ne uspijevaju zaustaviti gubitak bioraznolikosti
UN i bioraznolikost
Svjetske vlade nisu uspjele zaustaviti gubitak bioraznolikosti, cilj koji su se obvezale ostvariti do 2010., i sada se moraju poduzeti hitne akcije kako bi se očuvale vrste i ekosustavi o kojima ovisi ljudski život, stoji u najnovijem izvješću UN-a
Više od 190 zemalja 2002. godine pod kapom Generalne skupštine UN-a obvezalo se značajno smanjiti razmjere izumiranja vrsta do 2010., međutim, u najnovijem UN-ovom izvješću kaže se slijedeće:
“Postoje višestruki pokazatelji kontinuiranog pada u bioraznolikosti u sve tri glavne komponente: geni, vrste i ekosustavi”.
“Posljedice ovog kolektivnog neuspjeha, ukoliko ne bude brze korekcije, biti će pogubne za sve nas” izjavio je glavni tajnik UN-a Ban Ki-mun. “Biološka raznolikost podržava funkcioniranje ekosustava o kojem svi mi ovisimo kroz hranu i svježu vodu.....Trenutačni trendovi približavaju se potencijalno kritičnim točkama koje će katastrofalno smanjiti sposobnost ekosustava u osiguranju ovih ključnih usluga”, pojasnio je glavni tajnik UN-a.
U izvješću se navodi da su klimatske promjene, onečišćenje, promjena staništa, pretjerana eksploatacija i invazivne nepoznate vrste, 5 glavnih čimbenika gubitka bioraznolikosti te se upozorava da bi dostupnost hrane, medicine, svježe vode i oprašivanih usjeva mogla postati upitna.
Prirodna staništa u većini dijelova svijeta smanjuju se, približno četvrtini biljnih vrsta prijeti izumiranje, brojnost vrsta kralježnjaka pala je za otprilike trećinu u periodu od 1970.-2006., a genetska raznolikost usjeva i žive stoke u poljoprivredi je u opadanju.
Iako je, kako se dalje navodi u izvješću, uočen značajan napredak u usporavanju stope odumiranja tropskih šuma u nekim regijama, suprotno tome slatkovodne močvare, ledene sante leda kao staništa, slane močvare i koraljni grebeni, bilježe ozbiljan pad.
“Poslovne strategije aktualne prije nekoliko godina sada više nisu opcija ukoliko želimo izbjeći nanošenje ireverzibilne štete sustavima koji omogućuju život na planetu”, komentirajući izvješće rekao je Ahmed Djoghlaf, izvršni tajnik Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Izdvojeni uspjesi
Izvješće UN-a temeljeno na 110 nacionalnih izvješća, izdvojilo je i područja u kojima je “ciljana 2010. godina” uspjela potaknuti akciju.
U tom smislu u izvješću se navodi da su se u više zaštićenih područja napori za očuvanjem nekih vrsta isplatili, jer bi u proteklom stoljeću najmanje 31 vrsta ptica izumrla bez njih. Uz to Nacionalni plan akcije sada ima 170 zemalja Svijeta.
“Ovo pokazuje da s adekvatnim resursima i političkom voljom, postoje načini za smanjenje gubitka bioraznolikosti na široj razini”, ustvrdio je Ahmed Djoghlaf, izvršni tajnik Konvencije o biološkoj raznolikosti.
Naravno, na ovome se ne smije stati, i u tom smislu Međunarodni sastanak u listopadu u Japanu, u Nagoyi, najavljuje se u izvješću, razmotriti će ciljeve za slijedeće desetljeće.