Svijet treba barometar života
Registrirati živi svijet
Brojni ekosustavi i brojne vrste u opasnosti su da nestanu zauvijek i stoga Svijet treba barometar života kako bi se to spriječilo, upozorili su znanstvenici
U članku objavljenom u časopisu Science, kako javlja BBC, četiri vodeća stručnjaka za pitanja očuvanja okoliša, supotpisnika članka (S. N. Stuart, E. O. Wilson, J. A. McNeely, R. A. Mittermeier, and J. P. Rodríguez), tvrde da bi barometar života povećao broj vrsta sa procijenjenih 48 000 na skoro 160 000.
Prema njima “znanje o vrstama i stopama izumiranja i dalje je vrlo skromno tako da vrste nestaju i prije nego što saznamo da i postoje, ...Postojeće sheme ne uključuju dovoljno vrsta kao što npr. iz rodova gljiva i beskralježnjaka, kako bi se pružila potpuna slika o vrstama pod rizikom... Podaci bi pomogli identificirati područja u kojima je nužna hitna akcija", dodali su.
Do danas je opisano i imenima klasificirano oko 1.9 milijun vrsta, ali stvarni broj bi mogao biti i do 10 milijuna.
“Kako su znanstvenici sve uspješniji u procijenjivanju stanja vrsta u ekosistemu, možemo očekivati da će biti uspješniji i u razumijevanju zdravlja ekosistema, ... Vrijeme je za unaprijeđivanje taksonomije (znanosti o klasificiranju) i znanstvene prirodoslovne povijesti, dvije vitalne, ali i zanemarene discipline biologije”, tvrde pisci ovoga članka.
Crvena lista
Najbolje podatke o stanju ugroženosti vrsta, trenutno, nudi tzv. Crvena lista (Red List IUCN), koja razmatra stanje ugroženosti vrsta diljem svijeta više od 40 godina.
“Ona pruža dobar uvid u stanje određenog ekosistema, npr. šume... ali vrlo je slaba u svojoj pokrivenosti slatkovodnim vrstama, morskim te vrstama suhih zemljišta”, izjavio je dr. Simon Stuart koji nadgleda prikupljanje podataka za Crvenu listu. “Postoji mnogo vrsta koje tek moramo staviti na Crvenu listu”.
Trenutno, lista sadrži otprilike 48 000 vrsta, primjećena je pristranost višim kralježnicima koji uključuju sisavce, ptice i reptile, navodi se u članku, no... “barometar će proširiti doseg Crvene liste kako bi je učinio reprezentativnom za cijeli živi svijet.” dr. Stuart objašnjava.
“Ovim naporima koje sada ulažemo kako bi proširili Crvenu listu, do te točke će nam trebati oko 20 godina, ... međutim, ... u vremenu kada je sve na Zemlji u stanju pogoršanja, čekati 20 godina kako bismo mogli sve propisno mjeriti neprihvatljivo je”, osvrnuo se dr. Stuart.
Praktične koristi
Autori se nadaju da će proširenje klasifikacijske baze Crvene liste te povećanje baze podataka na 160 000 vrsta rezultirati s praktičnim koristima.
“Reprezentativni barometar omogućiti će solidnu osnovu za razmatranje odluka na globalnoj razini, ... na primjer, planiranje očuvanja, alokacija resursa, procjena utjecaja na okoliš, nadziranje trendova bioraznolikosti... i omogućavanje državama da uspostave nacionalne pokazatelje bioraznolikosti”, navode znanstvenici.
Posao reguliranja liste ugroženog života na Zemlji koštati će otprilike 65 milijuna dolara, ni malo, niti previše, obzirom da će prema znanstvenicima “barometar, iz ekonomske perspektive, biti jedna od najboljih investicija na dobrobit čovječanstva.”
EEM