Globalni vegeterijanizam pomogao bi Zemlji, tvrdi se u UN-ovoj studiji
Vege hrana za EKO ljude
Preustroj svjetske poljoprivrede i porast vegetarijanstva uz smanjenje upotrebe fosilnih goriva trebali bi biti top prioriteti u zaštiti okoliša, tvrdi se u studiji UN-ove komisije.
Nekima, možda, ne bi nikad palo na pamet, ili nikad neće, ali u studiji UN-ove Međunarodne komisije za upravljanje održivim resursima, kako prenosi Reuters, tvrdi se da proizvodnja hrane i upotreba fosilnih goriva uzrokuje onečišćenje, emisije stakleničkih plinova, bolesti i uništavanje šuma.
Poljoprivredna proizvodnja, prema ovoj studiji, predstavlja nevjerojatnih 70% globalne potrošnje svježe vode, 38% ukupnog iskorištavanja zemlje i 14% svjetske emisije stakleničkih plinova, iz čega je logično, kao i komisiji UN-a, zaključiti da će način kako se ljudi hrane i koje gorivo upotrebljavaju u velikoj mjeri definirati razvoj u 21. stoljeću.
Obzirom da je tako, u studiji se, kao način na koji bi potrošači mogli dati svoj obol, spominje smanjenje potrošnje mesa i upotrebe fosilnih goriva za putovanje i grijanje.
Značajno smanjenje, pak, navodi se u studiji, moglo bi se ostvariti samo s velikom promjenom u prehrani ljudi diljem svijeta, i to tako da ona ne uključuje životinjske proizvode.
Više od polovice svjetskih usjeva, naime, koristi se za proizvodnju proizvoda životinjskog porijekla, a ne za prehranu ljudi.
Drugim riječima, zaključujemo, zašto ne bi bilo obrnuto: više žitarica i svježeg povrća u svakodnevnoj ljudskoj prehrani.
Dok nije tako “potrošnja mesa po glavi stanovnika u Kini porasla je za 42% od 1995. do 2003.”, kaže Sangwon Suh s Kalifornijskog sveučilišta.
Širenje blagostanja, sudeći po tome (zaključuje novinar Reutersa), u zemljama u razvoju (aludirajući na Kinu i rast emisija stakleničkih plinova; vjerojatno i na Afriku) zapravo donosi više štete nego koristi.
"Reforma će biti gigantski, ali od ključne važnosti zadatak za budući prosperitet i kvalitetu života”, navodi u svojoj izjavi Janez Potočnik, povjerenik europske komisije za okoliš.
Izjava slovenskog kadra u europskom političkom korpusu navodi na, vjerojatno krivu, pomisao kako bi se reforme nad “krivo hranjenim ljudima” mogle provoditi i onako “s visoka”, dirigirano, tj. na način koji nikad ne može donijeti stvarno dobro. Aludira, naime, malo (vjerujemo krivo) na hranu koja ima “superiorna svojstva”, hranu koja osigurava siguran prinos, u nesigurnoj budućnosti sa sve većom svjetskom populacijom krivo hranjenih i gladnih,... veličanstveni GMO (!?). Vjerujemo krivo, i možda nije pravi trenutak, ali sjetimo se friškog angažmana Svjetske zdravstvene organizacije u slučaju tzv. “svinjske gripe”...
Reforma prehrane Svijeta po UN studiji pod notorno jasnim i provjereno zdravim određenjima sigurno ne bi imala protivnika.
Janet Salem iz UNEP-a u nastvaku kaže kako bi studija trebala podsjetiti ljude u urbanim područjima da bi krčenje udaljenih šumskih prostora, čime se stvaraju površine za farme i uništavaju staništa životinja i biljaka, moglo utjecati na njihov izbor hrane u trgovini. “Udaljeni utjecaji na okoliš povezani su s ljudima u gradovima”, tvrdi Salem.
Svijet bi se trebao okrenuti i poboljšanoj upotrebi materijala kao što su plastika, čelik, željezo i aluminij, prenosi Reuters zaključujući ključne isječke iz UN-ove studije.