Galapagos izbrisan s popisa ugrožene svjetske baštine
Ekologija, globalno
UN-ov Odbor za zaštitu svjetske baštine izbrisao je otočje Galapagos iz popisa ugrožene svjetske baštine, zbog navodno pojačanih napora Ekvadora u zaštiti jedinstvene biološke raznolikosti svog poznatog arhipelaga, što je izazvalo zabrinutost ekoloških organizacija širom Svijeta
UN-ovo tijelo, UNESCO World Heritage Committee (WHC) koje održava popis sa 890 mjesta od vitalnog značaja za svjetsku kulturnu i prirodnu baštinu, a među kojima i 34 na "Popisu svjetske baštine u opasnosti", s 15 glasova za i četiri protiv izglasovalo je brisanje otočja Galapagos s popisa ugrožene svjetske baštine.
Otočje Galapagos skinuto je s UN-ovog popisa na zahtjev ekvadorske vlade, na čiji je zahtjev 2007., na popis i dodano.
Ekolozi se protive odluci i iskazuju zabrinutost
Da je ekvadorska vlast na Galapagosu još suočena s nekoliko ozbiljnih problema, i da je prerano proglasiti pobjedu, upozorava Johanna Barry, voditeljica istraživačke grupe Galapagos Conservancy: "Sve veća prisutnost ljudi na Galapagosu, turista i stanovnika, ugrožava biološku raznolikost. Bolesti i strane i napadne biljne i životinjske vrste, sve su faktori koji se moraju riješiti odmah i agresivno. Mislim da je odluka preuranjena i nadam se da neće dovesti do napuštanja pažljivog gospodarenja i poteškoća u zaštiti."
Međunarodna unija za očuvanje prirode (Union for Conservation of Nature – IUCN) reagirajući na odluku preporučila je da otočje ostane na popisu. IUCN priznaje da je Ekvador ostvario "značajan napredak" u rješavanju problema na Galapagosu, među kojima su invazivne vrste, neobuzdani turizam i pretjerani izlov, međutim, problemi su daleko od konačnog rješenja.
Marc Patry, član Tajništva UNESCO World Heritage Convention, koja savjetuje World Heritage Committee, posjetio je Galapagos u travnju. "Mi smo preporučili da otočje ostane na popisu, jer neka kritična pitanja trebaju još biti riješenaa", izjavio je Patry.
"Odluka WHC-a mogla bi stvoriti dojam da Galapagos više nije u opasnosti", upozorava, pak, Toni Darton, izvršni direktor (Galapagos Conservation Trust), dobrotvorne organizacije sa sjedištem u Londonu. Darton između ostaloga tvrdi da je nekoliko vrsta tamošnjih zeba sada kritično ugroženo, i da bi na nekim od otoka mogle biti istrijebljene u roku od 10 godina.
Idiom evolucije pod prijetnjom civilizacije
Galapagos, lanac vulkanskih otoka, 900 kilometara od ekvadorske obale Tihog oceana, dom je ugroženih vrsta kao što su kornjače i posebne vrste ptica koje su pomogle nadahnuti Charlesa Darwina da razvije teoriju evolucije i prirodne selekcije. Stalno nastanjena populacija ljudi udvostručena je u posljednjih deset godina na 30.000, a gotovo 200.000 turista godišnje povećava opasnost od zagađenja, izlijevanja nafte i rasta krivolova. Imigranti također donose sa sobom invazivne vrste - insekte, mačke, štakore, goveda,... koji prijete staništima koja su evoluirala tijekom tisuća godina u izolaciji. Donešeni brodovima poseban su problem i glavna prijetnja autohtonim vrstama otočja, od kojih mnoge nisu u moći nositi se s predatorima.
Ekvadorska vlada je pokušala uravnotežiti provedbu zaštite i turizam s potrebama stanovništva i sezonskih radnika s kopna Južne Amerike. Vlasti nastoje obuzdati broj novih dolazaka i vrše deportacije ilegalnih imigranata. Unatoč tome, u novim stambenim naseljima na nekim galapagoškim otocima ubrzano raste broj odlagališta smeća.
UNESCO-va lista ugroženosti nema nikakvu pravnu snagu, ali se koristi za obraćanje pozornosti na važne destinacije koji su ugrožene, te potiče lokalnu vlast na akciju.
Protivljenje ekoloških organizacija, vjerojatno, Galapagos neće uspjeti vratiti na popis s kojeg je netom maknut, no, vjerojatno, niti ekvadorske vlasti neće moći izbjeći crvene popise zelenih promatrača.
