
Prošli mjesec u Finskoj, u jakoj konkurenciji s mnogobrojnim svjetskim turističkim agencijama i nacionalnim parkovima, Eko centar 'Caput Insulae' Beli proglašen je najboljim na svijetu za projekte održivog razvoja u turizmu, no, unatoč tome, bez potpora lokalne zajednice i države mogao bi „zatvoriti vrata“
Eko centar Caput Insulae dužan je, naime, kako piše tportal, na nekoliko strana iznose koje ne može sam namiriti. Creskoj školi za najam zgrade u kojoj je smješten, u Belom na otoku Cresu, centar je dužan 10.500 kuna za proteklih sedam mjeseci, odnosno, 6.000 kuna za prošlu godinu. Centar nema vodovod, te se voda dovozi iz Cresa, u vrijednosti od 1600 kuna mjesečno. Račun za struju iznosi 3.000 kuna mjesečno, a za hranu za životinje kupljenu, pak, u Cresanki dug se popeo na 12.000 kuna.
Gro dugovanja ovog eko centra, kojem je Skål Club International dodijelio godišnju nagradu za projekt "Ekoturizam na Tramuntani kao metoda zaštite prirodnog i kulturno-povijesnog nasljeđa", mogao bi se pokriti novcem koji je zaradio, a nije dobio, te sredstvima koja su očekivali, ali nisu dobili.
"Imamo školu u prirodi za školsku djecu, a 90 posto agencija koje su nam djecu dovodile, od svibnja do danas nisu podmirile račune. Iznos je to od 40.000 kuna, a od Grada Cresa ni ove niti prošle godine nismo dobili sve što je proračunski obećano. Grad čak nije prihvatio ni kompenzaciju sa školom kojoj smo mi dužni za najam. Gradonačelnik Cresa Kristijan Jurjako je 2009. službeno otvorio naše oporavilište za supove, proglasili smo ga i kumom oporavilišta, a on je obećao da će brinuti o svome kumčetu", kaže dr. Goran Sušić, voditelj centra, koji će, ako se situacija ne popravi, biti prisiljen zatvoriti Centar.
"Režijski troškovi su nam toliko veliki da smo sve ljude, jednog po jednog, morali otpustiti, sveli smo se samo na jednog zaposlenog na određeno vrijeme i četiri volontera, ali bez zaposlenih ne možemo raditi", govori dr. Sušić.
Usprkos vrlo teškoj financijskoj situaciji, Eko centar Caput Insulae osvojio je titulu najboljeg na svijetu, a prošle je godine ponio nagradu 'Plavi cvijet' - priznanje za najbolji projekt u Hrvatskoj koji promovira prirodno nasljeđe.
"Ponosni smo. Dokaz je to da smo dobra, kvalitetna organizacija, korisna društvu. Posljednja nagrada potvrđuje da nas kao takvu prepoznaje i međunarodna, stručna javnost i da smo na ispravnom putu, no veliko nam je iznenađenje da od Ministarstva turizma RH ne dobivamo ništa. Obratili smo se glasnogovornici ministra Bajsa, misleći da će nam bar ove godine odobriti projekt, no na svjetskom priznanju nisu nam ni čestitali", otkriva dr. Sušić.
Kako bi nevjerica nad ovakvim navodima dobila smisao dr. Sušić objašnjava kako "s jedne strane promoviramo eko turizam koji je šansa cijele Hrvatske, ne samo otoka Cresa, jer to je resurs koji imamo, a s druge strane, metoda zaštite prirode znači ... ako imate eko turizam, dovodite posjetitelje i donosite prihod, ...onda će on garantirati da ćete očuvati resurs. No mi smo u Hrvatskoj generalno lijeni, najviše bismo voljeli da nam turisti ni ne dođu, da se ne moramo njima baviti, a u stvarnosti eko turizam traži dosta rada".
Koliko bi trebali biti cijenjeni ekološki angažirani pojedinci i organizacije govori i činjenica da je iz oporavilišta za bjeloglave supove, i u ovoj situaciji, prošlog vikenda pušteno osam jedinki, oporavljeni nakon dugotrajne brige i liječenja, a o preostalih šest će se i dalje skrbiti i hraniti ih jednom do dvjema ovcama tjedno.
U zimskom periodu Centar se zatvara, kako je i uobičajeno, 1. studenog, nakon čega supove i ostale životinje nastavljaju hraniti volonteri, no, ostaje neizvjesno hoće li se u proljeće ponovo otvoriti. Možda, ako oni koji misle da svoje upravljačke poslove obavljaju svakodnevno budni, jesu i dovoljno iskreno osviješteni i svjesni potencijalnog gubitka, kako materijalnog, tako i kulturnog, i to ne samo unutar naših granica.