Dan biološke raznolikosti u Hrvatskoj
Život u našim EKO rukama
U subotu 22. svibnja u Hrvatskoj, kao i u Svijetu, obilježen je Međunarodni dan biološke raznolikosti provedbom niza medijskih i edukativnih akcija
Međunarodni dan biološke raznolikosti, kao i Dan zaštite prirode, na dan usvajanja teksta Konvencije o biološkoj raznolikosti (1993. u Rio de Janeiru, pod kapom Ujedinjenih naroda), jednog od najvažnijih međunarodnih sporazuma u zaštiti prirode, obilježen je nizom događanja i širom Hrvatske.
Središnja proslava u Hrvatskoj, barem što se tiče državnih ustanova, dogodila se u zagrebačkom parku Maksimir. U organizaciji Ministarstva kulture i Državnog zavoda za zaštitu prirode a u suradnji s časopisom GEO, te Programom Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) i javnom ustanovom "Maksimir", u parku Maksimir za sve njegove posjetitelje održao se edukativni program o važnosti očuvanja i održivog korištenja biološke raznolikosti.
U turama po Maksimiru u trajanju od 30 do 45 minuta zainteresirani građani, upoznajući ptice, vodozemce, biljne vrste i sl. mogli su se upoznati s bogatstvom vrsta u samom Zagrebu, a na
prigodnim štandovima, i s razlozima ugroženosti i važnosti očuvanja vrsta u Republici Hrvatskoj.
Najmlađi su mogli sudjelovati u brojnim radionicama i igraonicama (npr. u izradi kućica za ptice i šišmiše, ili u nagradnoj igri potrage za blagom s naslovom „Uhvati biološku raznolikost“,) te pratiti projekcije filmova.
U Zagrebu je bilo organizirano i promatranje ptica na Savici, ali osim središnjeg obilježavanja, Vikend otvorenih vrata u Nacionalnim parkovima i Parkovima prirode omogućio je mnoštvo raznolikih događanja o kojim više možete saznati na web stranicama:
www.brijuni.hr; www.kornati.hr; www.npkrka.hr; www.np-mljet.hr; www.paklenica.hr; www.np-plitvicka-jezera.hr; www.risnjak.hr; www.np-sjeverni-velebit.hr; www.biokovo.com; www.kopacki-rit.hr; www.pp-lonjsko-polje.hr; www.pp-medvednica.hr; www.pp-papuk.hr; www.telascica.hr; www.pp-ucka.hr; www.velebit.hr; www.vransko-jezero.hr; www.park-zumberak.hr; www.pp-lastovo.hr.
Izdvojimo ovdje i Festival života BIOVIS-I-JA, koji je od 21. – 23. svibnja na Visu slavio život i bogatstvo kopnene i morske flore i faune otoka Visa, informirajući i educirajući djecu, mlade i odrasle, ali i šire, o bogatstvu organizama i biljaka koje žive na granici mora i kopna te o raznolikosti boja i oblika u prirodi.
Festival su organizirali Program Ujedinjenih naroda za razvoj (UNDP) u okviru projekta COAST za očuvanje dalmatinske obale, udruge Zdravi grad, Dica sritnih lica, Sunce i Plavi svijet, u suradnji s gradovima Komiža i Vis i njihovim osnovnim školama.
Prisjetimo se osnova
Pojam biološke raznolikosti označava svu različitost života na Zemlji i obuhvaća sve gene, životinjske i biljne vrste, ekološke sustave i krajolike.
Biološka raznolikost je temelj prirodnog bogatstva, i o njenom čuvanju i zaštiti ovisi opstanak samog čovjeka, kao vrste.
Dosad je na Zemlji otkriveno 1,75 milijuna vrsta, većinom sićušnih bića kao što su kukci. No, znanstvenici smatraju da ih je mnogo više, gotovo 13 milijuna, a po nekim procjenama od tri do 100 milijuna.
Bioraznolika Hrvatska
Hrvatska je, kako navodi u Ministarstvu kulture Republike Hrvatske, po biološkoj raznolikosti jedna od najbogatijih europskih zemalja. Velika raznolikost kopnenih, morskih i podzemnih staništa rezultirala je bogatstvom vrsta i podvrsta sa znatnim brojem endema, o čemu u nas još nema cjelovitoga i sveobuhvatnog popisa, a svake godine otkrivaju se nove vrste i podvrste.
Broj poznatih vrsta u Hrvatskoj je oko 37.000, a pretpostavljena je brojka znatno veća - od 50.000 do više od 100.000. U Hrvatskoj obitavaju mnoge vrste životinja ugrožene u Europi, primjerice smeđi medvjed, ris i vuk te orao štekavac, crna roda, orao kliktaš i bjeloglavi sup.
Osobitu zaštitu određenim posebno vrijednim dijelovima žive i nežive prirode u Hrvatskoj osigurava Zakon o zaštiti prirode koji propisuje devet kategorija prostorne zaštite: nacionalni park, park prirode, regionalni park, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šumu i spomenik parkovne arhitekture.
Pojedina područja Hrvatske zbog iznimne biološke i krajobrazne raznolikosti uživaju i međunarodnu pravnu zaštitu. Nacionalni park Plitvička jezera, npr. upisan je na UNESCO-ovu Listu svjetske prirodne baštine 1979. godine.
...
Izjave koje ilustriraju
Tema ovogodišnjeg obilježavanja ovog dana na međunarodnoj razini je Biološka raznolikost, razvoj i smanjenje siromaštva.
Izvršni direktor Konvencije o biološkoj raznolikosti Ahmed Djoghlaf dramatičnim je podacima upozorio kako "ljudi uništavajući raznolikost života na Zemlji, uništavaju i izvore hrane“... „Za milijardu ljudi riba je jedini izvor proteina životinjskog podrijetla, a za 2,6 milijarde ljudi meso ribe čini 20 posto unosa proteina. No, do 2030. godine moglo bi biti uništeno 60 posto koraljnih grebena koji pružaju hranu i omogućuju život za 30 milijuna malih ribara u zemljama u razvoju.“
Nabrajajući pet glavnih uzročnika gubitka bioraznolikosti: gubitak staništa, neodrživo korištenje i pretjerana eksploatacija izvora, klimatske promjene, agresivne strane vrste i onečišćenje, Djoghlaf zaključuje da je vrijeme da promijenimo ponašanje jer "poduzetništvo po današnjem modelu više nije prihvatljivo".
Zapadni model ekonomskog razvoja uništava "Majku-zemlju", ustvrdio je, pak, bolivijski predsjednik Evo Morales za posjeta Laponcima, dan uoči Međunarodnog dana bioraznolikosti, i pojasnio "Naš način života poštuje prirodu" i "zato imamo problema sa zapadnim modelom koji je Majku-zemlju pretvorio u robu".
"Pozivam sve da zajednički nastojimo promijeniti odnos prema prirodi, jer samo u svijetu očuvane biološke raznolikosti moguće je imati stabilno i napredno društvo", uklopivši se, poručio je ministar kulture Republike Hrvatske Božo Biškupić.