Bambus, eko-prijatelj u opasnosti
Prirodni materijal - sluga čovjeka
Bambus, simbol dugovječnosti i prijateljstva. Biljka iz porodice trava koja ekstremno brzo raste, eko-prijateljski je materijal kojemu sada prijeti uništenje.
Bambus je u Kini simbol dugovječnosti, a u Indiji simbol prijateljstva.
Biljka iz porodice trava, u 1.250 vrsta iz 75 podrazreda koje se rasprostiru uglavnom u Aziji, na Pacifiku, Americi i Africi. Najveći bambusovi areali su istočnoj i južnoj Aziji, u kojima raste oko 80% svih vrsta na svijetu. Polovina svih površina pod bambusom, oko 2,5 milijuna hektara, pokrivena je plantažama najkomercijalnije vrste, gigantskog bambusa Phyllostachys pubescens na tržištu poznatijeg pod japanskim nazivom Moso, koji se zapravo odnosi na deliciju od bambusa – jestive mlade izdanke koji u proljeće izbijaju iz podzemnih dijelova biljke.
Bambus ekstremno brzo raste, on će se već nakon pedeset dana transformirati u mladu stabljiku, koja će onda rasti u visinu i 30 do 50 cm, čak i do 100 cm dnevno!? Nakon što stabljika dosegne punu visinu, oko 28 m s promjerom od 25 do 35 cm, počinje postupno osržavanje (lignifikacija), koje traje 4 – 5 godina. Bioaktivnosti i sadržaj vode tada se smanjuju, povećava se količina suhe tvari i zadebljavaju stijenke stanica. Nakon 5-9 godina šuplja stabljika bambusa ima stijenke debljine 2,5 cm, i kao takva ima bolja mehanička svojstva od drva i mnogih drugih materijala.
Bambus - osnova za široku lepezu proizvoda
Bambus u Kini koriste već 5000 godina, u prehrani, ili u izradi odjeće i obuće, papira, mostova, cjevovoda, kuća, oružja...
Devedesetih godina prošlog stoljeća, kineski gospodarski boom rezultirao je iznenadnom pojavom industrijski prerađenog bambusa kao ravnopravnog substituta drvu.
Bambus je tako sirovina u proizvodnji odjeće, namještaja, podova, papira, kuhinjskog pribora, bicikla, glazbala, sredstava za čišćenje...., također i kao sirovina za proizvodnju biogoriva.
Bambus, se koristi u gotovo nezamislivoj paleti proizvoda, i stekao je pozitivan ugled kada je u pitanju zaštita okoliša, naime, bambus ne treba puno vode ili primjenu pesticida, herbicida, gnojiva ni zalijevanje, izvlači četiri puta više ugljičnog dioksida nego “obično” drveće i stvara 35 posto više kisika.
Prekomjerna "popularnost" mogla bi biti preskupa
S druge strane, iako je bambus priznat u vrlo kratkom periodu kao zeleni materijal, njegova “popularnost” posljednjih nekoliko godina, je toliko narasla da može dovesti do pretjeranog iskorištavanja, i u tom smislu i UN upozorava da je već skoro polovica sorata bambusa u svijetu, izumrla ili u opasnosti da bude iskorijenjena.
Neodrživost takvog pristupa može dovesti do uništenja resursa sa toliko potencijala. Izlaz je vjerojatno u poticanju podizanja novih plantaža, naravno u autohtonim zonama, i to za ciljane kupce sirovine,... ili će svjetska kriza i na tom polju učiniti rez, barem jedno od toga, prije nego klimatske promjene učine svoje.
Foto: Wikipedia