Zeleni krovovi: U Kopenhagenu zakonski obvezni
EKO preko krova
Nimalo iznenađujuće: Ozbiljno razvijajući plan svoje zelene budućnosti, Kopenhagen uvodi urbanu politiku obveznih zelenih krovova.
Ako nije jasno, još prošle godine, kada se u Kopenhagenu održavala, istini za volju, po kasnijim zaključcima dokazano neuspješna UN-ova konferencija o klimatskim promjenama, zelene tendencije u glavnom danskom gradu bile su jasno vidljive.
Grad je možda bio tematski spremljen za klimatsku konferenciju i preplavljen zelenim aktivistima sa svih strana svijeta, međutim, i uobičajeni zeleni duh na svakom koraku, svakodnevno čak oko 40 % biciklirajućih građana na stazama, taxi servis na eko-prihvatljiviji pogon, festival zelenog arta i eko mogućnosti na svakom koraku, vjetroturbine kao vedute, primijenjene zelene energetske tehnologije i principi ... to se nije moglo ad hoc pripremiti.
Tako je bilo tada, a i sada je slično, ili još i bolje, makar stiže u “strogom formatu” zakonskih odredbi gradske politike.
Novom urbanom politikom obveznih zelenih krovova, za novi kopenhaški zeleni iskorak, biti će obuhvaćene sve nove zgrade čiji krovovi imaju nagib manji od 30 stupnjeva, ali, također, i stare zgrade čiji krovovi će se preuređivati, ove druge čak uz javnu financijsku potporu.
Politika zelenih krovova dio je šire ambicije kojom bi grad trebao postati CO2 neutralan do 2025. godine.
“Kopenhagen je postavio ambiciozan cilj prvog glavnog grada u svijetu koji će biti neutralan u pogledu emisije ugljičnog dioksida. Kako bi ostvarili ovaj ambiciozan cilj, trebamo ambiciozne mjere. Zato smo odlučili osigurati prilagođavanje grada ekstremnim vremenskim uvjetima stvaranjem novih uvjeta za sadnju trave na vrh, što većeg broja zgrada”- tvrdi načelnik odjela za tehnologiju i ekologiju, Bo Asmus Kjeldgaard.
Kopenhagen je odredio 4 cilja za zelene krovove, no, ipak, zgrade sa zelenim krovom trebale bi biti u stanju ostvariti najmanje dva od slijedećih efekata:
- apsorbirati 50-80% oborina koje padnu na krov
- omogućiti efekt hlađenja i izolacije zgrade te smanjiti refleksiju
- učiniti grad zelenijim, smanjujući gradske efekte otoka topline, ublažavajući povećane temperature u gradu
- poboljšati vizualne i estetske arhitektonske varijacije koje imaju pozitivan učinak na kvalitetu života
- produžiti život krovne membrane tako što će ju štititi od ultraljubičastih zraka
Danas je u Kopenhagenu oko 20 000 m2 površine ravnih krovova, od čega najmanje 30 zgrada ima zelene krovove.
Iako je to za sada samo aspiracija, zamišljeno je da se novom politikom svake godine pridoda novih 5000 m2 zelenih krovova. Provedba će, naravno, ovisiti o razvojnom ciklusu i ekonomskim faktorima.
U svijetu su ravni zeleni krovovi obvezni za sada još samo u kanadskom Torontu.
Na kraju, za ilustraciju pogledajte koliko je zelena stvarnost, odnosno, vizija glavnog danskog grada: